Izvještaj

Azijska tržišta mješovita: Investitori prate razvoj situacije na Bliskom istoku

Autor: Biznis.ba
Azijska tržišta mješovita: Investitori prate razvoj situacije na Bliskom istoku
Foto: Ilustracija

Azijsko-pacifička tržišta trgovala su mješovito u ponedjeljak ujutro, dok su investitori nastavili procjenjivati događaje na Bliskom istoku nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbio iranski prijedlog o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

U Aziji je japanski indeks Nikkei 225 blago pao za 0,12 posto, dok je širi indeks Topix ostao gotovo nepromijenjen. Južnokorejski Kospi pao je za 2,36 posto, dok je indeks manjih kompanija Kosdaq porastao za 0,76 posto. Kineski indeks CSI 300 pao je za 2,15 posto nakon što je zemlja objavila podatke o najsporijem mjesečnom rastu industrijske dobiti. Indeks Hang Seng iz Hong Konga porastao je za 0,65 posto.

Dionice kompanije Northern Star Resources skočile su više od devet posto u ponedjeljak nakon što je australski proizvođač zlata odbio ponudu za preuzimanje vrijednu 27 milijardi dolara od južnoafričke kompanije Gold Fields, uz obrazloženje da ponuda podcjenjuje vrijednost kompanije.

Gold Fields je predložio preuzimanje 100 posto udjela u kompaniji Northern Star kombinacijom dionica i gotovine, nudeći 0,3125 dionice Gold Fieldsa i 7,25 australskih dolara u gotovini za svaku dionicu Northern Stara, navodi se u saopćenju Northern Stara objavljenom u ponedjeljak.

Industrijska dobit u Kini porasla je u augustu za 4,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, pokazali su službeni podaci objavljeni u ponedjeljak, dok se proizvođači suočavaju s trajnom slabošću potražnje potrošača i kontinuiranim rastom troškova energije, prenosi SEEbiz.

U prvih osam mjeseci ove godine dobit velikih industrijskih kompanija porasla je za 15,7 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na rast od 17,6 posto zabilježen u periodu od januara do jula. To označava četvrti uzastopni mjesec usporavanja rasta u odnosu na stopu od 24,7 posto zabilježenu u aprilu.

Iako rast usporava, industrijska dobit ove je godine zabilježila značajan preokret, prešavši s jedva pozitivnog rasta od 0,6 posto – što je bio prvi rast nakon tri uzastopne godine pada – na dvocifreni rast. Taj je zamah potaknut procvatom potražnje za čipovima i računarskom opremom, izazvanim razvojem umjetne inteligencije, a poklopio se i s krajem gotovo trogodišnjeg perioda deflacije.