Institucije Bosne i Hercegovine kroz godine su razvile jednu neobičnu praksu, da kada se govori o privredi, najglasnije se govori o lošim primjerima, pa se tako redovno objavljuju liste najvećih poreskih dužnika, mediji prenose, javnost komentariše, a država šalje poruku da je lakše isticati negativne nego pozitivne primjere.
Istovremeno, gotovo niko ne zna koja su preduzeća najveći poreski platiše, koja godinama uredno izvršavaju svoje obaveze, zapošljavaju hiljade ljudi, investiraju i finansiraju javne budžete iz kojih se isplaćuju plate, penzije, škole i bolnice.
U Crnoj Gori Poreska uprava objavljuje dvije liste, Crnu listu poreskih dužnika i Bijelu listu poreskih obveznika. Time pokazuje da zna sankcionisati neodgovorne, ali i cijeniti odgovorne. Koliko je to važno pokazuje i podatak koji su objavile kompanije okupljene u Savjet stranih investitora Crne Gore. U svom predstavljanju navode da zajedno čine oko 23 posto crnogorskog BDP-a, da su ostvarile su više od 202 miliona eura dobiti, te uplatile 72 miliona eura poreza i zapošljavaju oko 5.700 radnika!
U Bosni i Hercegovini je situacija potpuno suprotna. Kod nas se uporno njeguje kultura "crnih lista". Čak i kada neko preduzeće godinama uredno servisira svoje obaveze i vraća dug nastao prije deset ili petnaest godina, ono i dalje ostaje obilježeno kao poreski dužnik, bez obzira na to što sada posluje uredno, zapošljava radnike i redovno puni budžet. Istovremeno, način na koji se danas objavljuje lista dužnika, na kojoj se iz godine u godinu uglavnom pojavljuju ista preduzeća s historijskim dugovima, “skriva” nastanak novih poreskih dužnika.
Takav pristup nije samo nepravedan, već i ekonomski štetan. Strani investitor koji prvi put istražuje tržište Bosne i Hercegovine vrlo lako će pronaći "crnu listu". Ali neće pronaći službenu listu kompanija koje godinama uredno izmiruju svoje obaveze, koje ostvaruju najbolje poslovne rezultate i predstavljaju okosnicu domaće ekonomije. Umjesto da promovišemo svoje najbolje privrednike, mi ih guramo u anonimnost, dok naslovnice rezervišemo za dugovanja.
Upravo bi Bijela lista mogla postati jedna od najjačih poslovnih preporuka u zemlji. Za kompanije bi to bilo javno priznanje da posluju odgovorno i transparentno, za poslovne partnere dodatna potvrda sigurnosti i pouzdanosti, za banke, investitore i dobavljače signal da sarađuju sa stabilnim privrednim subjektima. Za radnike potvrda stabilnosti i sigurnosti.
Država bi, osim simbolične zahvalnosti, konačno počela isticati one koji pune budžet, a ne samo one koji ga opterećuju. Naravno, javnost ima pravo znati ko ne izvršava svoje zakonske obaveze, ali jednako tako ima pravo znati i ko ih izvršava.
BiH “krije” uspješne kompanije, a reklamira dužnike
Kazna AliExpressu od 550 miliona eura
