Glavni „krivci“ za ovakav skok su Kina, Francuska i Njemačka, dok su Kanada, UAE i Turska zabilježile pad zaduženosti. Posebno je zanimljivo da je ovaj kvartalni rast bio više od četiri puta veći od prosjeka od kraja 2022. godine, a jedan od faktora je i slabiji američki dolar, zbog čega dug izražen u dolarima izgleda veći.
Iako je globalni odnos duga prema BDP-u ostao nešto iznad 325%, u zemljama u razvoju zabilježen je historijski rekord – 245%, prenosi Bankar me. Ukupan dug tržišta u razvoju premašio je 106 biliona dolara, pri čemu je Kina sama dodala preko 2 biliona u jednom kvartalu.
Među najvećim „prinosiocima“ rasta duga našli su se i Brazil, Indija i Poljska.
I dok razvijene ekonomije do kraja godine moraju da servisiraju gotovo 19 biliona dolara obaveza, tržišta u razvoju suočavaju se sa rekordnih 7 biliona dolara otplate obveznica i kredita – što 2025. čini godinom ozbiljnih finansijskih izazova na globalnom nivou.
