Kako sukob ulazi u četvrtu sedmicu, lideri avionskih kompanija upozoravaju na teške posljedice za sektor, koji se suočava s dugoročnim rastom cijena nafte, poremećajima na ključnim aerodromima u Zaljevu i mogućim padom globalne potražnje.
Putnici na linijama daleko izvan Bliskog istoka u idućim će se mjesecima suočiti s drastičnim poskupljenjem karata jer avioprijevoznici nastoje zaštititi svoje profite. Cijena mlaznog goriva, koje čini trećinu troškova avionskih kompanija, udvostručila se otkako su SAD i Izrael prošlog mjeseca, u februaru, pokrenuli napade na Iran te i dalje raste.
Iako mnogi prijevoznici imaju mehanizme zaštite od promjena cijena nafte, direktori upozoravaju da će ih nagli skok cijene goriva ovog marta prisiliti na podizanje cijena karata.
"Gorivo je značajno poskupjelo i nakon agresije na Ukrajinu 2022. godine, ali ovo je otišlo još dalje", izjavio je Kenton Jarvis, glavni izvršni direktor easyJeta, dodavši da sukob predstavlja najteži udarac za industriju otkako je pandemija 2020. zatvorila zračni promet.
Kao pokazatelj zabrinutosti ulagača, tržišna kapitalizacija 20 najvećih avionskih kompanija koje kotiraju na berzi smanjila se za otprilike 53 milijarde dolara od početka rata, prema izračunima FT-a. Investitori su također pojačali opklada na daljnji pad cijena dionica. Niskotarifni evropski prijevoznik Wizz Air sada je kompanija čije su dionice najčešća meta takvih opklada na londonskoj berzi, a na meti se našao i easyJet.
Kriza je uslijedila nakon razdoblja snažnog oporavka potražnje poslije pandemije, tokom kojeg je nekoliko avionskih kompanija zabilježilo rekordne profite. Uprkos tome, direktori su oprezni oko toga može li potražnja podnijeti znatno više cijene karata.
Carsten Spohr, glavni izvršni direktor Lufthanse, rekao je kako strahuje da bi više cijene dugoročno mogle smanjiti potražnju, ali je istakao da najveća njemačka avionska kompanija nema drugog izbora nego podići cijene.
"Naša prosječna dobit po putniku iznosi oko 10 eura. Nema šanse da možemo apsorbirati tolike dodatne troškove", rekao je.
Kao znak da se poremećaji šire cijelim sektorom, avionske kompanije pripremaju krizne planove za slučaj nestašice mlaznog goriva. Ben Smith, glavni izvršni direktor Air France-KLM-a, potvrdio je da kompanija provodi planove za rješavanje problema u opskrbi, što uključuje i smanjenje letova prema dijelovima Azije.
Čelnici avionskih kompanija slažu se da je epicentar krize u Zaljevu, gdje su tri državna diva - Emirates, Etihad i Qatar - bila prisiljena drastično srezati svoje redove letenja zbog zatvaranja zračnog prostora i sloma turizma u regiji.
"Za prijevoznike na Bliskom istoku ovo je ogromna kriza", rekao je Willie Walsh, čelnik udruženja avionskih prijevoznika IATA i bivši šef British Airwaysa, dodavši da je kriza ipak manjih razmjera od one koja je pogodila industriju tokom pandemije.
"Ovo više nalikuje na probleme u transatlantskom prometu nakon 11. septembra, kada je potražnja za tim letovima značajno pala", dodao je.
S obzirom na razmjere poremećaja, Andrew Charlton, voditelj konsultantske kompanije Aviation Advocacy, smatra da će nacionalni prijevoznici u Zaljevu vjerovatno trebati finansijske injekcije od svojih državnih vlasnika. "Ako ste avionska kompanija bez državne podrške, naći ćete se u velikim problemima", rekao je, prenosi Index.hr.
Poremećaj se proširio i na teretni zračni promet jer se roba iz globalnog brodskog prijevoza, koji je također u haosu, preusmjerava na avione, što dovodi do preopterećenja nekih aerodroma. Primjerice, roba koja stiže na aerodrom u Ženevi prevozi se cestom do Pariza jer su avioni koji polijeću iz Švicarske puni, navodi Giovanni Russo, voditelj operacija na ženevskom aerodromu.
Dok se industrija nosi s posljedicama sukoba, Jarvis, čelnik easyJeta, očekuje da će se cijene dionica avionskih prijevoznika brzo oporaviti nakon završetka rata.
"Cijena dionica svih avionskih kompanija pala je od početka sukoba", dodao je. "Mislim da će oni koji se klade na pad vrijednosti dionica vrlo brzo zatvoriti svoje pozicije čim se objavi bilo kakvo primirje."
