Srbija je u maju 2025. godine postala članicom SEPA, čime je omogućeno da se domaće banke uključe u pojedinačne platne sheme uplata i isplata u okviru SEPA, što će, prema saopćenju Narodne banke Srbije (NBS), omogućiti znatno niže naknada i provizije od uobičajenog sistema SWIFT.
Priključenje SEPA platnim shemama, po ocjeni NBS, "znači brže, efikasnije i povoljnije transakcije sa zemljama Evropske unije i regije" jer će doznake biti raspoložive odmah nakon prijema u domaćoj banci.
Prema podacima NBS-a, skoro 45 posto doznačenih svota u Srbiju dolazi iz zemalja članica EU-a, prenosi Hina.
Ukupni prilivi preduzeća i građana iz inostranstva u eurima tokom prošle godine bili su 46,5 milijardi eura, a od tog iznosa na preduzeća se odnosi 43,6 milijardi eura, a na građane oko 2,9 milijardi eura. Prema podacima NBS-a, ukupna plaćanja u eurima prema inostranstvu su iznosila 46,6 milijardi eura, u čemu je ekonomija učestvovala s 45,1 milijardi, a fizičke osobe s oko milijardu i pol eura.
Poslovne banke već su o primjeni SEPA plaćanja, elektronskom poštom ili u aplikacijama m-bankinga, počele izvještavati svoje klijente uz preporuke o pravilima za obavljanje transakcija.
Platne transakcije u ostalim valutama, kao i transakcije iz ili prema zemljama koje nisu članice područja SEPA, nastavit će se posredstvom sistema SWIFT, koji se primjenjuje u praktično svim zemljama svijeta i podržava sve valute.
Prema obavijestima banaka, primjenom SWIFT plaćanja provizija je 0,7 posto od iznosa, odnosno minimum oko 25 eura, dok su provizije u SEPA sistemu 0,4 posto, odnosno minimum oko pet eura, a maksimalno oko 34 eura. U oba sistema provizije za humanitarnu pomoć se ne naplaćuju.
