Hrvatska ostala bez dovoljne naftne rezerve: Zalihe ne pokrivaju ni 90 dana
Strateške zalihe nafte u Hrvatskoj u julu su pokrivale samo 75 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, izračunali su statističari.
Još u januaru količina nafte u hrvatskim strateškim zalihama bila je dovoljna za pokrivanje 92 dana prosječnog dnevnog neto uvoza.
Prema propisima Evropske unije, članice koje zavise od uvoza moraju u strateškim zalihama imati količinu nafte dovoljnu za 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza. S druge strane, članice koje se oslanjaju na vlastitu proizvodnju moraju osigurati zalihe ekvivalentne 61 danu domaće potrošnje, podsjeća Eurostat.
Pri dnu evropske ljestvice
Hrvatska se u julu tako našla pri dnu ljestvice od 13 zemalja koje nisu ispunile uslov o minimalnim zalihama. Iza nje su bile Malta i Italija, čije su zalihe pokrivale 76, odnosno 77 dana prosječnog neto uvoza, prenosi SEEbiz.
Manje od 80 dana pokrivale su i zalihe u Bugarskoj i na Kipru, gdje su iznosile tačno 78 dana.
Na početku godine uslov o minimalnim zalihama nisu ispunjavali Kipar, Češka, Irska, Bugarska i Latvija.
Pad evropskih strateških zaliha nafte povezan je s odlukom članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) o oslobađanju nafte i goriva iz strateških rezervi kako bi se osigurala opskrba u uslovima poremećaja na naftnim tržištima izazvanih ratom na Bliskom istoku, navodi Eurostat.
Komercijalne zalihe čine više od polovine ukupnih
Komercijalne zalihe u Hrvatskoj činile su u julu više od polovine ukupnih zaliha, odnosno 54,9 posto, pokazuju podaci Eurostata. Veći udio zabilježen je samo u Nizozemskoj, 70,7 posto, i Mađarskoj, 58,9 posto.
Malta, Estonija, Kipar i Luksemburg u julu nisu imali komercijalne zalihe.
Statističari pojašnjavaju da komercijalne zalihe obuhvataju naftu i naftne derivate koje kompanije drže na teritoriji pojedine članice Evropske unije za vlastite operativne i komercijalne potrebe, a koje mogu biti dostupne u slučaju potrebe.
Osim u kriznim situacijama, strateške zalihe uglavnom su stabilne jer odražavaju obaveze koje se obračunavaju na godišnjem nivou. Komercijalne zalihe, s druge strane, variraju pod utjecajem različitih faktora, uključujući cijene na fizičkom tržištu i geopolitičku situaciju, navodi se u izvještaju.