Građani pozivaju Vladu da ponovno uvede mjere kontrole cijena, obustavljene u aprilu jer cijene hrane i usluga rastu iz mjeseca u mjesec.
Prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore (Monstata), najviše su poskupjeli voće, žitarice, mlijeko, sir, jaja, a potrošačka košarica za četveročlanu porodicu dosegnula je 2.010 eura - od čega se 630 eura odnosi na hranu.
Akcija limitiranih cijena koja je ranije obuhvaćala 135 prehrambenih proizvoda, i artikala za osobnu i kućnu higijenu, kratkoročno je ublažila pritisak, ali je ukinuta u maju.
Ovakav potez dao je rezultate i kratkoročno smanjio troškove, smatraju iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, prenosi Fena.
Ipak, poručuju, problem visokih cijena ne može se riješiti isključivo ovakvim mjerama.
Ekonomski analitičari smatraju da problem leži u domaćem tržištu.
"Riječ je prije svega o pohlepi trgovaca, distributera, preprodavaca, pa čak i domaćih proizvođača. Oni su nerealno visoko podigli cijene svojih proizvoda i usluga, koristeći smanjen nadzor i činjenicu da potrošači moraju da kupuju osnovne artikle bez obzira na cijenu", objašnjava ekonomski analitičar Predrag Zečević za Portal Radioteleviziju Crne Gore.
Govoreći o poređenju s regijom, on navodi da je životni standard u Crnoj Gori viši nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, a naročito u odnosu na Kosovo i Albaniju.
"To je posljedica programa Europa sad, koji je povećao plate i donekle ublažio udar inflacije. Posebno je značajno da je Crna Gora u bivšoj Jugoslaviji imala niži standard u odnosu na Srbiju i BiH, a danas ih je prestigla“, naglašava on.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić suglasan je da nominalno Crna Gora trenutno stoji bolje od većine zemalja regije (izuzev Hrvatske i Slovenije), jer je prosječna plaća viša nego na primjer u Srbiji. Ali, suštinsko pitanje je kupovna moć – koliko za taj novac može da se kupi?
