Desničarske stranke su posebno jake tamo gdje tržište rada najbolje funkcionira. Međutim, to ne znači da privreda nema značajan utjecaj na ponašanje birača.
Privredni razvoj, posebno nezaposlenost, često je centralni razlog za uspjeh desničarskog ekstremizma i desničarskog populizma. Međutim, istraživanja imaju problem s naizgled uvjerljivom idejom da gubitak radnih mjesta zbog strukturnih promjena i deindustrijalizacije čini birače podložnima populističkoj politici. To ne objašnjava uspon AfD-a u Njemačkoj.
Zapravo, statistička korelacija između izbornog uspjeha desničarske stranke i razvoja nezaposlenosti u Istočnoj Njemačkoj ponekad je čak i negativna.
Znači li to, međutim, da privredni razvoj ne igra nikakvu ulogu u porastu desničarskog populizma? S druge strane, ne nude li snažna privreda i pad nezaposlenosti osnovu za potiskivanje populista i stabilizaciju demokratije?
Istraživači s Leibniz Instituta za ekonomska istraživanja Halle istražili su ovo pitanje u analizi , istražujući "zašto se čini da su općine s posebno pozitivnim razvojem tržišta rada tamo gdje AfD postiže sve jače izborne rezultate". U tu svrhu usporedili su rezultate saveznih izbora od 2013. do 2025. na regionalnoj razini s razvojem nezaposlenosti i prihoda (prosječna dnevna plaća). Rekordni izborni rezultat AfD-a na zadnjim izborima nije uključen u analizu.
Posmatrajući razvoj ovih parametara tokom vremena, statistička korelacija je jasna: „Udio glasova za AfD naglo je porastao, posebno u onim regijama koje se mogu osvrnuti na izuzetno pozitivan razvoj svojih tržišta rada, kao što je to slučaj u Istočnoj Njemačkoj.“ Međutim, prema autorima studije, to je samo „prividna kontradikcija“ pretpostavci da privreda igra važnu ulogu u uspjehu populista. U svojoj analizi istraživači ne razmatraju samo razvoj tržišta rada u svakoj općini pojedinačno, već i „presječni“ razvoj, odnosno gdje se nalazi u usporedbi s ostatkom Njemačke.
Istraživači zaključuju da su se, iako su se "razlike na društvenom nivou" smanjile, "razlika u rangiranju" i dalje zadržala. Iako se situacija na tržištu rada poboljšala, regije u nepovoljnom položaju ostaju u nepovoljnom položaju. I upravo je u tim regijama AfD posebno privlačan biračima. Stoga uspjeh AfD-a ne određuje sama lokalna situacija, već "dugoročni relativni socioekonomski položaj općine unutar nacionalne usporedbe". Autori tvrde da se ovaj nalaz slaže s rezultatima drugih istraživanja koja ukazuju na to da su "relativne usporedbe vlastitog položaja s ukupnim prosjekom od središnje važnosti za podršku desničarskim populističkim strankama".
Ako se populizmu želi suprotstaviti ekonomskom politikom, stoga nije dovoljno ukazati na poboljšanja na tržištu rada. Analiza navodi da je ključno promijeniti dugogodišnje regionalne nejednakosti. Regionalna politika trebala bi se izravno pozabaviti time.
