Evropski parlament poziva na razvoj održivog turizma u Evropi

Uoči usvajanja predstojeće strategije EU za održivi turizam, zastupnici su u utorak predstavili svoje prijedloge, usvojene sa 439 glasova za, 42 protiv i 129 suzdržanih, za uravnotežen model upravljanja turizmom. Pozvali su na bolju saobraćajnu povezanost, promišljeno korištenje kulture i lokalnih vrijednosti kao put ka održivom regionalnom razvoju, objavio je Evropski parlament.

EU i dalje prednjači u turizmu kao vodeća svjetska destinacija, s oko 12,3 miliona zaposlenih u ovom sektoru, što čini 10,5 % bruto domaćeg proizvoda EU.

Borba protiv prekomjernog turizma

Budući da 80 % putnika posjećuje samo 10 % svjetskih destinacija, zastupnici predlažu smanjenje pritiska na preopterećena mjesta tako što bi se turisti usmjeravali ka manje poznatim, novim ili udaljenim destinacijama, poput ruralnih područja, planina ili izolovanih regija. Gastronomija, vino, pivo, kulturna baština, biciklizam i regenerativni turizam mogu otvoriti nove mogućnosti za razvoj novih područja, produžiti sezonu i donijeti dodatne prihode.

Kako bi evropski turizam postao održiviji, zastupnici predlažu unapređenje saobraćajnih veza i pozivaju Komisiju da uspostavi poseban mehanizam podrške za jačanje zračnih, pomorskih i kopnenih veza i pristupa novim destinacijama.

Ostale mjere uključuju ciljanu podršku infrastrukturi za iznajmljivanje i punjenje električnih vozila, više prekograničnih noćnih vozova i brzo uvođenje jedinstvenog integrisanog sistema prodaje karata koji bi obuhvatio željeznički, avionski i pomorski saobraćaj.

Pravilno finansiranje

Kako bi Evropa zadržala status vodeće svjetske destinacije, potrebni su jasni mehanizmi finansiranja, navodi se u rezoluciji. Zastupnici izražavaju žaljenje što u narednom višegodišnjem finansijskom okviru ponovo nije predviđen poseban program EU niti posebna budžetska stavka za turizam.

Kratkoročni najam

Nova pravila EU o kratkoročnom iznajmljivanju predstavljaju pozitivan korak ka efikasnijem upravljanju destinacijama, smatraju zastupnici. Ipak, ističu da je potrebno učiniti više kako bi se spriječio nekontrolisan rast i komercijalizacija kratkoročnog najma, koji dovode do gubitka autentičnosti, problema sa stanovanjem i iseljavanja lokalnog stanovništva.

Zastupnici pozivaju na novi okvir EU za kratkoročni najam kojim bi se definisali standardi usluga, pojasnile kategorije iznajmljivača i omogućilo državama da ograniče broj noćenja ili uvedu sisteme dozvola i zoniranja, prenosi BHRT.

Turističke iskaznice vještina i volontiranje

Kako bi se riješio nedostatak radne snage, poboljšali uslovi rada i olakšala mobilnost, zastupnici predlažu uvođenje turističke iskaznice vještina kojom bi se evidentiralo stručno usavršavanje, sposobnosti, kvalifikacije i radno iskustvo u turizmu.

Zastupnici također naglašavaju važnu ulogu kulturnih radnika, lokalnih organizacija i volontera kao čuvara evropske kulturne baštine, te pozivaju Komisiju da predloži smjernice za podsticanje većeg učešća u kulturnom volontiranju.

Izvjestilac Evropskog parlamenta Daniel Attard (S&D, Malta) izjavio je: „Pozdravljam snažnu podršku ovom izvještaju o prvoj evropskoj strategiji održivog turizma. Strategija će omogućiti ravnomjerniji razvoj turizma među regijama, poboljšati povezanost, unaprijediti uslove rada, zaštititi okoliš i očuvati identitet, uz pravedna pravila za kratkoročni najam širom Evrope.“

Brnjac ističe važnost aktivnog upravljanja turizmom

Hrvatska zastupnica Nikolina Brnjac (EPP), koja je radila na izvještaju kao izvjestilac EPP-a u Odboru za saobraćaj i turizam (TRAN), istakla je da je u konačni tekst ugradila niz konkretnih rješenja za upravljanje turizmom na evropskom nivou.

„Ključna promjena koju donosimo ovim izvještajem jeste prelazak sa masovnog turizma na aktivno upravljanje turizmom. To znači da se turizam više ne posmatra kao spontani proces, već kao sistem kojim se upravlja uz jasne podatke, planove i odgovornost prema lokalnim zajednicama“, poručila je Brnjac.

Posebno je naglasila važnost uvođenja sistemskog upravljanja turističkim destinacijama, što je bio jedan od njenih glavnih prioriteta u pregovorima.

„Izvještaj jasno traži izradu planova upravljanja destinacijama zasnovanih na stvarnim kapacitetima i konkretnim pokazateljima. To je ključno za zemlje poput Hrvatske koje žele dugoročno održiv turizam, a ne nekontrolisan rast“, rekla je.

Dodala je i da su u izvještaj uključene snažnije odredbe o regulaciji kratkoročnog najma, koji u mnogim evropskim destinacijama stvara pritisak na stanovanje i lokalne zajednice.

„Uspjeli smo jasno definisati potrebu za evropskim okvirom koji daje državama i gradovima alate za upravljanje – od ograničenja broja noćenja do sistema dozvola i zoniranja, uz korištenje podataka. To je ključno za zaštitu dostupnosti stanovanja i očuvanje identiteta lokalnih zajednica“, kazala je.

Kao treći ključni element istakla je upravljanje turizmom zasnovano na podacima.

„Bez podataka nema kvalitetnog upravljanja. Zato smo u izvještaj ugradili pristup koji omogućava praćenje turističkih tokova i donošenje odluka na osnovu dokaza, čime se može spriječiti prekomjerni turizam i bolje rasporediti posjete. U digitalnom dobu imamo alate koji omogućavaju potpuno novi pristup upravljanju turizmom. Velike količine podataka mogu se brzo analizirati i pretvoriti u konkretne politike. Takav pristup već smo primijenili u hrvatskom Zakonu o turizmu, koji usmjerava razvoj kroz održivost i upravljanje kapacitetima. Hrvatska je u tom smislu ispred mnogih evropskih zemalja, a drago mi je da se taj pravac sada prepoznaje i na nivou EU“, zaključila je.