U odnosu na 2024. godinu, kada je za te svrhe bilo izdvojeno 127,14 milijardi eura, sredstva su povećana za 2,4 posto.
Još je izraženiji rast kada se posmatra duži period. U poređenju s 2015. godinom, kada su budžetska izdvajanja za istraživanje i razvoj iznosila 81,14 milijardi eura, ona su za deset godina povećana čak 60,5 posto.
Na nivou Evropske unije, budžetska izdvajanja za istraživanje i razvoj u 2025. godini iznosila su 288,9 eura po stanovniku. To je 57,7 posto više nego 2015. godine, kada je prosjek iznosio 183,2 eura po stanovniku.
Među članicama EU-a uvjerljivo prednjači Luksemburg, gdje je iz budžeta za istraživanje i razvoj izdvojeno 917,2 eura po stanovniku. Slijede Danska sa 627,1 eurom i Njemačka sa 553,5 eura po stanovniku.
Na drugom kraju liste nalazi se Rumunija, sa svega 18,8 eura po stanovniku. Niska izdvajanja zabilježena su i u Mađarskoj, 57,4 eura, kao i na Malti, gdje su iznosila 73,7 eura po stanovniku.
Podaci se odnose na državna budžetska izdvajanja za istraživanje i razvoj (GBARD), koja uključuju sredstva koja vlade planiraju za finansiranje naučnih istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, prenosi Bankar me.
U poređenju s 2015. godinom, Rumunija je bila jedina članica EU-a koja je zabilježila pad budžetskih izdvajanja za istraživanje i razvoj po stanovniku. Izdvajanja su smanjena za 9,6 posto, sa 20,8 na 18,8 eura.
Sve ostale članice zabilježile su rast, od 14,7 posto u Švedskoj do čak 495,5 posto u Bugarskoj, gdje su izdvajanja porasla sa 15,5 na 92,3 eura po stanovniku, pokazuju podaci Eurostata.
Kada je riječ o namjeni sredstava, najveći dio budžeta, 37,3 posto, usmjeren je na opći razvoj znanja kroz javne univerzitetske fondove. Još 18,4 posto izdvojeno je za opći razvoj znanja iz drugih izvora, 9,5 posto za industrijsku proizvodnju i tehnologiju, 6,7 posto za zdravstvo, dok je 5,8 posto budžeta za istraživanje i razvoj usmjereno na odbranu.
