Analizirajući podatke koje Banka koristi za odlučivanje o kamatnim stopama, studija je procijenila izgubljeni rast pokušavajući da rekonstruiše kako bi Ujedinjeno Kraljevstvo raslo da nije glasalo za izlazak iz EU.
BBC piše da je utvrđeno je da je oko polovine ekonomskog udara proisteklo iz samog iznenađenja i neizvjesnosti u periodu nakon referenduma, dok je ostatak posljedica rasta trgovinskih barijera nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo 2021. godine napustilo carinsku uniju i jedinstveno tržište.
Međutim, dio kritičara smatra da studija ne uzima u potpunosti u obzir bolji učinak američkog investicionog i tehnološkog sektora, kao ni evropski energetski šok od prije četiri godine.
Koautor studije, britanski profesor Nick Bloom sa Stanford University, rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo brzo raslo u godinama prije Brexita i da je moglo barem djelimično da drži korak sa SAD-om da nije bilo tog poremećaja. On tvrdi da podaci Banke Engleske o kompanijama nude važnu dodatnu potvrdu.
U njegovom radu se zaključuje: „U slučaju Brexita, postojao je značajan ekonomski uticaj na Ujedinjeno Kraljevstvo, ali se on postepeno ispoljavao tokom naredne decenije“.
Studija dolazi u trenutku kada su najviši zvaničnici Banke posljednjih mjeseci sve otvoreniji u govorima i intervjuima kada objašnjavaju ekonomske posljedice Brexita.
Guverner Banke Andrew Bailey nedavno je rekao novinarima da je kao posljedica Brexita „nivo aktivnosti i rasta u ekonomiji bio niži“.
„Razlog za to je što, ako smanjite veličinu tržišta sa kojima trgujemo, dakle ako smanjimo naša izvozna tržišta, to ima negativan uticaj na rast“, rekao je on, dodajući da su pogođeni i produktivnost i veličina tržišta.
Međutim, Bailey je rekao da, iako uticaj na finansijske usluge „nije dobar“, on nije „ni blizu toliko štetan koliko su mnogi tada predviđali“.
Pojedini ekonomisti koji se bave javnim politikama tvrde da je teško modelirati koliko bi Ujedinjeno Kraljevstvo raslo bez Brexita i da takve studije preuveličavaju njegov uticaj, posebno u vremenu brojnih globalnih kriza.
Najnovija verzija studije objavljena je neposredno uoči desete godišnjice referenduma.
U njoj su, uz podatke o kompanijama, korišćene i još pet tradicionalnijih metoda analize. Dok podaci na nivou kompanija ukazuju na udar od šest odsto tokom deset godina, šire studije sugerišu prosjek od osam odsto.
Studiju su zajednički izradili Bloom i ekonomisti Banke Engleske, uz pristup svim podacima Banke, ali rad zvanično sadrži napomenu da „iznijeti stavovi ne predstavljaju nužno stavove Banke Engleske“.
Iako je bilo više pokušaja da se izoluje uticaj dodatne neizvjesnosti i trgovinskih barijera sa EU na ekonomski rast Ujedinjenog Kraljevstva, ova studija je prvi put da su ključne informacije Banke Engleske o britanskom korporativnom sektoru korišćene na ovaj način.
Podaci iz Panela donosilaca odluka obično se koriste kao pomoć pri određivanju kamatnih stopa, ali je taj panel Banka Engleske zapravo uspostavila 2016. godine upravo kako bi stekla određeni uvid u ekonomski uticaj Brexita. Autori su koristili višegodišnje odgovore kako bi pratili izloženost kompanija različitim aspektima Brexita, prijavljene posljedice Brexita i eventualne promjene u njihovim finansijskim izvještajima.
Premijer Keir Starmer najavio je da će se u julu sastati sa kolegama iz EU na samitu kako bi dogovorili sporazume o izvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda, kao i o električnoj energiji i trgovini emisijama. Očekuje se da će se razgovarati i o dodatnim oblastima saradnje i usklađivanja.
