Uz digitalni novčanik nije potrebno imati bankovnu karticu ili gotovinu. Prilikom plaćanja digitalnim novčanikom, dovoljno je mobilni uređaj prisloniti uz terminal za plaćanje.
No u BiH je to još samo san. U BiH ne rade aplikacije poput AirCash, Wise i drugih.
To što smo na dnu evropskih ljestvica treba zahvaliti Centralnoj banci BiH, ministarstvima finansija na nivou države i entitetskim, agencijama za bankarstvo, udruženjima banaka...
Čak je i na ovom polju uspostavljen mehanizam koordinacije između gore navedenih, a gdje god se na taj način koordinira, građani nemaju ama baš nikakve koristi.
Već godinama slušamo priče o ulasku u Jedinstveno područje plaćanja u eurima, o jednakosti uslova kako u domaćem tako i u prekograničnom platnom prometu, o inovativnim uslugama bez obzira na nacionalne granice, o digitalnim plaćanjima i smanjenju upotrebe neformalnih kanala plaćanja ...
Ipak, stvarnost je nešto drugo.
U praksi u BiH se plaćaju veće naknade za dolazne i odlazne transfere, što predstavlja direktnu štetu za korisnike.
O tome govori podatak da zemlje koje nisu dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (Single European Payment Area - SEPA) plaćaju šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja u odnosu na zemlje unutar SEPA-e.
Također, BiH je jedna od rijetkih evropskih država koja nema ni Apple Pay - digitalni novčanik kojim se omogućava plaćanje preko Appleovih uređaja.
Iz svega bi se dalo zaključiti da institucije u BiH čine sve da se stanje ne promijeni na bolje te da je njihov interes što duže na sceni zadržati plaćanje kešom, odnosno pogodovati crnom i sivom tržištu, na štetu države u čije ime obnašaju funkcije i primaju basnoslovne plate.
