Fantastičan berzovni debi dionica kineskog proizvođača memorijskih čipova CXMT

Firma sa sjedištem u Hefeiju prikupila je 57,92 milijarde juana (8,6 milijardi dolara) nakon što je odredila cijenu svoje inicijalne javne ponude (IPO) od 8,66 juana po dionici, što je čini najvećom u Aziji do sada ove godine.

Dionice CXMT-a posljednji put su se trgovale po cijeni od 52 juana, što firmi daje tržišnu kapitalizaciju od oko 3,5 biliona juana.

Na temelju podataka o prodaji za četvrto tromjesečje 2025., CXMT je 2025. držao 7,67% udjela na globalnom tržištu DRAM-a, prema prospektu za IPO. DRAM čipovi koriste se u elektroničkim uređajima, od pametnih telefona do poslužitelja, prenosi SEEbiz.

Globalnim tržištem DRAM-a dominiraju Samsung Electronics, SK Hynix i Micron Technology.

„Ne sumnjam da će firmaizrasti u globalnog lidera. Možda je samo pitanje vremena hoće li biti ne samo izazivač, već i globalni prvak u ovom konkretnom sektoru“, rekao je Theodore Shou, izvršni direktor Yiyi Capitala, u emisiji „Squawk Box Asia“ na CNBC-u.

Uvrštavanje na berzu dolazi u vrijeme kada je CXMT privukao povećanu pozornost, nakon izvještaja ranije ovog mjeseca da je Apple počeo testirati DRAM kineskog proizvođača čipova za uređaje koji se prodaju u Kini.

CXMT je u prvom tromjesečju ostvario operativnu dobit od 35,43 milijarde juana u odnosu na gubitak od 2,83 milijarde juana godinu ranije, jer je zabilježio kontinuirani rast globalne potražnje za računalnom snagom i alokacije kapaciteta od strane glavnih proizvođača.

„Performanse od 470% prvog dana nisu tako rijetke. Ono što je vrlo istaknuto u ovom konkretnom slučaju jest da tvrtka ove veličine tako dobro posluje“, rekao je Shou. U prošlosti su takve rezultate prvenstveno pokretale firme s manjom tržišnom kapitalizacijom, rekao je, dodajući da su za CXMT relativno ograničeni slobodni promet prvog dana, u kombinaciji s izgrađenim tržišnim raspoloženjem, bili ključni čimbenici koji su potaknuli porast.

Morningstar je u petak u bilješci rekao da će CXMT vjerojatno biti ključni korisnik, budući da umjetna inteligencija sve više postaje pitanje nacionalne sigurnosti za Kinu.