Iako je udio stranih kupaca na hrvatskom tržištu i dalje značajan, podaci Porezne uprave pokazuju velike promjene u njihovoj strukturi u odnosu na 2016. godinu.
Najviše nekretnina i dalje kupuju Slovenci, koji su tokom prošle godine ostvarili 2.576 kupoprodaja, odnosno više od četvrtine svih stranih kupovina. Slijede Nijemci s 1.962 i Austrijanci s 875 kupovina.
Kupci iz BiH među deset najzastupljenijih
Posebno je zanimljiv podatak da se državljani Bosne i Hercegovine nalaze na četvrtom mjestu među stranim kupcima nekretnina u Hrvatskoj. Tokom 2025. godine ostvarili su 464 kupovine, gotovo koliko i državljani Češke, koji su zabilježili 460 transakcija.
Iza njih slijede kupci iz Mađarske s 399 kupovina, Poljske s 391 te Slovačke s 383. Među deset najzastupljenijih zemalja još su Italija s 241 i Srbija sa 185 kupoprodaja.
Kada je riječ o promjenama u odnosu na 2016. godinu, posebno se izdvaja rast broja kupovina iz pojedinih država. Broj kupovina iz Srbije povećan je šest puta, a iz Ukrajine 6,4 puta. Izrazit rast zabilježen je i među švicarskim kupcima, koji su sa samo 14 evidentiranih kupovina 2016. godine došli do 97 prošle godine.
Česi i Mađari u istom su periodu udvostručili broj kupoprodaja, dok je kod državljana Sjedinjenih Američkih Država zabilježen rast od 3,5 puta, iako je njihov ukupan broj transakcija znatno manji, prenosi SEEbiz.
S druge strane, kupovine nekretnina državljana Rusije smanjene su za čak 78 posto. Kod Šveđana je zabilježen pad od 62 posto, a kod kupaca iz Ujedinjenog Kraljevstva od 53 posto.
Manje su aktivni i Italijani, koji su 2016. godine bili četvrti među stranim kupcima, dok danas ostvaruju 29 posto manje kupoprodaja.
Stranih kupovina gotovo trećinu manje nego na vrhuncu tržišta
Uprkos rastu broja kupovina iz pojedinih država, ukupna aktivnost stranaca na hrvatskom tržištu nekretnina smanjuje se od 2022. godine, kada je zabilježen vrhunac od 13.344 kupoprodaje.
Stranci su tada učestvovali u gotovo desetini svih transakcija, a njihov broj se od tada smanjio za 31 posto.
Udio stranih kupaca tako se vratio približno na nivo iz 2021. godine, kada je također iznosio oko osam posto.
Međutim, u poređenju s 2016. godinom, broj nekretnina koje kupuju strani državljani i dalje je 59 posto veći.
Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore iz 2025. godine, oko 90 posto stranih kupaca nekretnine kupuje u pet obalnih županija. Riječ je o procjeni, budući da službeni podaci o takvoj teritorijalnoj raspodjeli nisu dostupni.
Prvi obilazak nekretnine sve češće putem videopoziva
Promjene nisu vidljive samo u strukturi kupaca nego i u načinu prodaje nekretnina. Digitalni oglasi, videopozivi i dostupnost dokumentacije postaju sve važniji, posebno za zainteresovane kupce iz udaljenijih država.
Na to upozoravaju i iz platforme EstateIQ, namijenjene upravljanju nekretninama i njihovoj prodaji.
„Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na osnovu oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u automobil“, objašnjavaju iz EstateIQ-a za SEEbiz.
Zbog takvog načina pretraživanja tržišta, ističu, kvalitetna prezentacija nekretnine i potpune informacije postaju presudne već pri prvom kontaktu.
„Zato oglas mora odgovoriti na pitanja prije nego što ih kupac postavi: tlocrt, stvarna kvadratura, energetski razred, troškovi održavanja, i to na njegovom jeziku. Prvi obilazak sve češće se obavlja putem videopoziva, a kupac dolazi na lokaciju tek kada je praktično već donio odluku. Na kraju presuđuje dokumentacija. Agencija koja na početku pošalje uredan izvadak iz zemljišne knjige i jasno objasni postupak kupovine stiče povjerenje kupca koji je možda nikada neće vidjeti uživo“, navode iz EstateIQ-a.
Takav pristup posebno je važan za kupce iz Poljske, Ukrajine, Švicarske ili Sjedinjenih Američkih Država, kojima svaki fizički obilazak nekretnine podrazumijeva dodatno planiranje putovanja.
Prema iskustvima platforme, dio kupoprodajnog postupka moguće je obaviti na daljinu, pri čemu dostupnost informacija i uredna dokumentacija imaju važnu ulogu u donošenju odluke.
