Poslovanje bankarskog sistema ostaje relativno uspješno, a glavni izvor neizvjesnosti i dalje je situacija u međunarodnom okruženju, navodi Banka Slovenije.
Dobit nakon oporezivanja iznosila je 215,9 miliona eura, što je 16 posto manje nego u prva četiri mjeseca prošle godine, prema najnovijim mjesečnim podacima o poslovanju banaka.
„Smanjenje dobiti rezultat je i pada neto prihoda te povećanja neto ispravki vrijednosti i rezervisanja. One su se gotovo udvostručile u odnosu na isti period prošle godine, ali i dalje čine umjeren udio u bruto dobiti koju su ostvarile banke. Solventnost i likvidnost bankarskog sistema također ostaju stabilne“, navodi Banka Slovenije.
Neto prihod od kamata bio je 2,8 posto veći u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 481,8 miliona eura, dok su nekamatni prihodi bili 2,8 posto niži i iznosili su 196,8 miliona eura. Ukupan bruto prihod tako je dostigao 678,6 miliona eura, odnosno 1,1 posto više nego u istom periodu prošle godine, prenosi SEEbiz.
Operativni troškovi porasli su za 7,5 posto na 380,6 miliona eura. Neto umanjenja vrijednosti i rezervisanja bila su 92,1 posto veća i iznosila su 49,2 miliona eura.
Međugodišnji rast kredita nebankarskom sektoru bio je najveći od novembra 2022. godine i iznosio je 10,7 posto, što značajno premašuje evropski prosjek od 3,7 posto.
Najvažniji segment rasta kredita i dalje je kreditiranje stanovništva (+8,8 posto), pri čemu raste i mjesečni obim novoodobrenih stambenih i potrošačkih kredita.
„Ovi trendovi uglavnom su potaknuti visokom zaposlenošću i rastom realnih plata“, saopćila je centralna banka.
Krediti nefinansijskim preduzećima, koji su porasli za sedam posto, blago su ojačali u odnosu na prethodnu godinu, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci. Krediti stranim klijentima također su značajno doprinijeli ovogodišnjem rastu.
Kvalitet bankarskih plasmana ostaje na nivou s kraja 2025. godine. Udio nenaplativih izloženosti (NPE) stabilan je na 1,6 posto i bez značajnijih promjena po pojedinim grupama klijenata.
Banke su u prva četiri mjeseca zabilježile solidan priliv depozita stanovništva. Izuzetak je bio veći odliv u martu, kada su pojedini štediše dio svoje štednje usmjerili na kupovinu obveznica koje je država emitovala građanima treću godinu zaredom. Depoziti nefinansijskih preduzeća smanjivali su se do aprila, što je uobičajeno za ovaj dio godine. Preduzeća otplaćuju kredite, isplaćuju dividende vlasnicima i regres zaposlenima.
Banka Slovenije, kao i u prethodnim tromjesečjima, dva rizika ocjenjuje kao povišena – na procjenu makrofinansijskog rizika prvenstveno utiče rat na Bliskom istoku, dok su kibernetički rizici dodatno povećani brzim razvojem naprednih modela umjetne inteligencije koji se mogu koristiti za izvođenje kibernetičkih napada.
„Naglašavamo da otpornost bankarskog sistema ostaje visoka uz stabilne izglede“, poručila je centralna banka.
