Njemačke kompanije pod sve većim udarom: Šteta od cyber napada 211 milijardi eura
Ona je svojevrsni pokazatelj razine ugroženosti njemačke privrede: godišnja studija o zaštiti privrede koju objavljuje Bitkom, udruženje njemačke IT-industrije. A ono što je njegov predsjednik Ralf Wintergerst rekao u Berlinu zvuči sve samo ne ohrabrujuće. Prema podacima studije, šteta od kibernetičkih napada, špijunaže i sabotaže iznosi najmanje 211 milijardi eura.
Ova procijenjena svota temelji se na odgovorima oko 1.000 rukovoditelja kompanija koji su ispitani od sredine aprila do početka juna. Iako je utvrđena šteta znatno manja nego prethodne godine, kada je iznosila 289 milijardi eura, Wintergerst smatra da postoji teško procjenjiv broj neprijavljenih slučajeva i da je stvarni iznos štete zbog toga vjerovatno veći.
Jedan nalaz posebno upada u oči: kompanije koje su bile meta napada češće nego ikada ranije kao napadače identificiraju strane obavještajne službe. Njihov udio porastao je s 28 na 37 posto.
Wintergerst navodi i detalje: „Ako pogledamo kuda trag vodi, moramo reći da taj trag sve više vodi prema istoku.“
Kina ispred Rusije, Iran sve aktivniji
Konkretno, prema podacima samih kompanija, 52 posto napada dolazilo je iz Kine, a slijedi Rusija s 49 posto. Prema Bitkomu, sve aktivniji je i Iran: obujam napada koji se pripisuju toj zemlji više se nego udvostručio u odnosu na prethodnu godinu i sada iznosi devet posto.
Statistički gledano, uvjerljivo najčešći počinitelji ili osumnjičeni za napade i dalje su nedržavni akteri povezani s organiziranim kriminalom. Njihov udio, usprkos blagom padu sa 68 na 62 posto, i dalje je dosta visok.
Umjetna inteligencija ubrzava napade i otežava odbranu
Šef Bitkoma Wintergerst posebno je zabrinut zbog trenda koji istovremeno donosi i prednosti i rizike za privredu: sve veće upotrebe umjetne inteligencije (UI).
Napadači je koriste kako bi brže ostvarili svoje ciljeve, dok je kompanijama potrebna kako bi se efikasnije mogle zaštititi. Zbog toga Wintergerst najveći izazov vidi u tome da se sigurnosne rupe zatvaraju znatno brže nego do sada, prenosi SEEbiz.
Važnu ulogu u tome ima njemačka domaća obavještajna služba, Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Ova ključna sigurnosna institucija kompanijama šalje upozorenja svaki put kada otkrije naznake sumnjivih aktivnosti ili konkretne opasnosti. Takve informacije često dolaze i od obavještajnih službi savezničkih zemalja.
Na meti proizvođači oružja i istraživanja dronova
Predsjednik BfV-a Sinan Selen, govoreći o državnim akterima, upozorava na široko postavljenu agendu koja predstavlja prijetnju Njemačkoj u cjelini. Jedan od ciljeva je, kako navodi, slabljenje njemačke podrške Ukrajini u njenoj obrani od ruske agresije.
Prema Selenovoj procjeni, posebno su na meti kompanije iz namjenske industrije i istraživački projekti u sektoru tehnologije dronova.
Ne navodeći Rusiju niti neku drugu zemlju direktno, šef njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka opisuje sve rašireniju metodu napada koja se temelji na podjeli zadataka:
„Državni akteri sve češće koriste usluge cyber-kriminalnih grupa, ali i agenata nižeg ranga."
„Agenti za jednokratnu upotrebu" otežavaju posao sigurnosnim službama
Agenti za jednokratnu upotrebu
Riječ je o kriminalcima koji se vrbuju u Njemačkoj – takozvanim „agentima za jednokratnu upotrebu“ – koji za određenu naknadu obavljaju špijunske zadatke ili izvode sabotaže.
To privredi i sigurnosnim službama sve više otežava posao da utvrde tko zapravo stoji iza pojedinačnih napada, kaže Selen.
Kako bi se smanjili rizici, šef BfV-a, kao i predsjednik Bitkoma Wintergerst, poziva na veća ulaganja u zaštitu vlastite kritične infrastrukture.
Problem je, međutim, što budžeti za IT-sigurnost, prema podacima kompanija, stagniraju. Oni u prosjeku čine 18 posto ukupnog IT-budžeta, odnosno manje od petine.
Selen i Wintergerst strahuju da bi od toga na kraju mogli profitirati oni na drugoj strani – napadači.
