ACI Europe, koji predstavlja aerodrome širom Evropska unija, u četvrtak je saopćio da bi nestašica u snabdijevanju mogla poremetiti rad aerodroma i zračnu povezanost.
U pismu povjereniku EU za održivi transport i turizam Apostolos Tzitzikostas, podijeljenom s CNBC-om, industrijsko tijelo upozorilo je na "teške ekonomske posljedice" koje bi nestašica goriva imala na evropsku ekonomiju.
"U ovoj fazi razumijemo da, ako se prolaz kroz Hormuški moreuz ne nastavi na značajan i stabilan način u naredne tri sedmice, sistemska nestašica mlaznog goriva postat će realnost za EU", navodi se u pismu.
ACI Europe je naveo da su potencijalne nestašice posebno zabrinjavajuće uoči "vrhunca ljetne sezone", kada se mnoge države članice EU oslanjaju na ekonomski podsticaj od povećanog zračnog saobraćaja. Zračna povezanost generira 851 milijardu eura (gotovo 1 bilion dolara) BDP-a za evropske ekonomije i podržava 14 miliona radnih mjesta, prema podacima grupe.
„Kao rezultat toga, ključno je da EU da prioritet dostupnosti i stabilnom snabdijevanju mlaznim gorivom kao dio svog odgovora na naftnu i energetsku krizu izazvanu sukobom na Bliskom istoku“, dodali su.
Rat Sjedinjene Američke Države i Izrael s Iran, koji je počeo 28. februara, doveo je promet kroz Hormuški moreuz do gotovo potpunog zastoja, podigavši cijene nafte iznad 100 dolara po barelu i povećavši troškove energije, prenosi SEEbiz.
Aviokompanije su odmah pogođene naglim rastom cijena mlaznog goriva, koje su porasle za 103% u odnosu na prethodni mjesec, prema podacima Međunarodno udruženje zračnog prijevoza.
Cijena mlaznog goriva u SAD-u se približno udvostručila, povećavši se sa 2,50 dolara po galonu 27. februara na 4,88 dolara po galonu 2. aprila.
SAD je u utorak postigao dvosedmični sporazum o prekidu vatre s Iranom u zamjenu za to da Teheran dozvoli brodovima prolaz kroz Hormuški moreuz, ali taj ključni prolaz i dalje ostaje praktično zatvoren. Oko 20% svjetske nafte prolazilo je kroz taj tjesnac prije početka rata.
Američka nafta West Texas Intermediate posljednji put je porasla za 0,4% na 98,27 dolara po barelu, nakon što je ranije tokom trgovanja premašila 100 dolara, dok je Brent nafta gotovo nepromijenjena na 96,02 dolara po barelu.
Aviokompanije provode niz mjera kako bi se nosile s rastućim troškovima mlaznog goriva. Izvršni direktor Lufthansa Carsten Spohr rekao je prošle sedmice zaposlenicima da njemački prijevoznik formira timove za izradu planova za vanredne situacije zbog rata na Bliskom istoku. To bi moglo uključivati prizemljenje nekih aviona.
Skandinavska aviokompanija SAS otkazuje 1000 letova u aprilu, dok je izvršni direktor Ryanair Michael O'Leary rekao da će irski prijevoznik morati razmotriti otkazivanje pojedinih letova i smanjenje kapaciteta tokom ljeta ako se nestašica goriva nastavi.
