Budućnost?

Švedska firma svojim radnicima ugrađuje mikročipove za "kvalitetniji rad"

image Foto: Ilustracija

Švedska kompanije "Epicentar" svojim zaposlenicima ugrađuje mikročip implantate ispod kože za "kvalitetniji rad".

Injekcija se smjesti između palca i kažiprsta i samo jednim klikom mikročip je ugrađen ispod kože zaposlenika. Ovakva vizija radnog mjesta možda izgleda distopijski, ali u švedskoj start-up firmi "Epicentar" to je rutina. Kompanija nudi svojim zaposlenicima implantat u veličini zrna riže koji funkcionira kao magnetna kartica za otvaranje vrata, korištenje printera pa čak i kupovinu pića jednostavnim zamahom ruke.

Injekcija je postala toliko popularna da zaposleni u "Epicentru" priređuju zabave za one koji su spremni na ugradnju implantata.

"Mislim da je praktičnost najveća prednost", rekao je Patrick Mesterton, suosnivač i izvršni direktor "Epicentra".

Ova tehnologija sama po sebi nije nova. Takvi čipovi služe za praćenje dostave ili za praćenje kućnih ljubimaca. Novost je to što čipovi nikada ranije nisu korišteni na ljudima i radnicima. "Epicentar" i nekoliko drugih švedskih kompanija napravili su široko dostupne implantate.

Kao i kod većine novih tehnologija postavljaju se pitanja o sigurnosti i privatnosti. Ovaj mikročip je biološki siguran, a podaci na mikročipu pokazuju kada zaposlenik dolazi na posao i šta kupuje. Za razliku od magnetnih kartica ili pametnih telefona koji mogu pokazati iste podatke, osoba se ne može tako lako odvojiti od mikročipa.

"Naravno, staviti mikročip u tijelo veliki je korak čak i za mene. A onda sam shvatio da ljudi ugrađuju druge stvari u svoje tijelo, poput pacemakera. To je mnogo ozbiljnije nego ugraditi mali čip koji samo komunicira sa stvarima", rekao je Mesterton prisjećajući se kako se na početku i on dvoumio.

"Epicentar" ima oko 2.000 zaposlenika, a ugrađivanje mikročipova radnicima započeo je u januaru 2015. godine. Do sada je 150 zaposlenika ove firme ugradilo mikročipove.

Jedna kompanija sa sjedištem u Belgiji također nudi svojim zaposlenicima takve implantate, a postoje i izolirani slučajevi gdje su zaluđenici za tehnologijom ugradili mikročipove u svoje tijelo.

Mali implantati koriste NFC tehnologiju, odnosno bežičnu tehnologiju koja radi na malim udaljenostima. Kada se aktivira čitač dva uređaja putem elektroktromagnetskih valova razmjenjuju malu količinu podataka. Implantati su "pasivni" što znači da sadrže informacije koje drugi uređaji mogu čitati, ali ne mogu pročitati informacije.

Ben Libberton, mikrobiolog sa Instituta Karolinska u Štokholmu, rekao je da bi hakeri mogli dobiti ogromne količine podataka s mikročipova. Razvijanjem mikročipova etičke dileme bit će sve veće.

"Podaci koje bi mogli dobiti sa čipova ugrađenih u vaše tijelo bitno su drugačiji od podataka koje možete dobiti sa pametnog telefona. Koncepcijski mogli bi dobiti podatke o svom zdravlju, koliko dugo radite, kada idete na pauzu, šta jedete i slično", rekao je Libberton.

Ističe da je veliko pitanje ko koristi te podatke i u koju svrhu.


Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Tradicija od 1869.

Zadruga Livač u blizini Banje Luke dnevno proizvede 100 kg trapista po "tajnoj recepturi"

Jedna od mnogih asocijacija na pomen imena Banje Luke je, bez ikakve sumnje, i čuveni sir trapist, s recepturom koju su u grad na Vrbasu donijeli katolički redovnici, pristigli ovdje još 1869. godine i osnovali samostan Marija Zvijezda, a potom kroz proizvodnju sira, piva, sukna i drugih artikala predstavljali privredni zamajac ovog dijela Bosne i Hercegovine.