makroekonomska mora

Samras od Europe traži nove rokove, ili kako kaže "prostor za disanje"..

image Foto: Grčki premijer Antonis Samaras

Grčki premijer, Antonis Samaras, zatražio je, "prostor za disanje", odnosno više vremena za provođenje smanjenja potrošnje i reformi koji su bili uvjet za dobivanje nove tranše pomoći od 31,5 milijardi eura za spašavanje, piše njemački Bild.

Prema pisanjima Bilda grčko smanjenje javne potrošnje od 11,5 milijardi eura, koje je trebala provesti u roku od dvije godine, ne ide dobro zbog čega je Samaras od  Jean-Clauda Junckera, šefa ministara financija eurogrupe zatražio dvogodišnje produljenje rokova.
 
Grčki premijer će se s Junckerom sastati još jednom ovaj tjedan, dok će se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sastati u petak, a sa francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u subotu, piše Business.hr.
 
Pokušat će dokazati kako je Grčka izgubila vrijeme na ponavljanju izbora, a i to da bi se cijelom problemu trebalo pristupiti postepeno kako bi se grčkom narodu olakšale tegobe ekonomskih reformi, izvjestio je BBC.
 
"Dopustite mi da budem vrlo eksplicitan. Ne tražimo nikakav dodatni novac. Stojimo uz svoje obveze, ali moramo pokrenuti rast kako bi smanjili naš deficit. Sve što želimo je malo 'prostora za disanje' da bi brzo oživjeli ekonomiju i podigli državne prihode", rekao je Samaras.
 
Međutim, pretpostavlja se da Samaras ipak neće neće previše gurati ovo pitanje, bojeći se da bi to moglo izazvati žestoko protivljenje pozajmljivača koji prate spašavanje Grčke.
 
Yannis Varoufakis, profesor ekonomije na Sveučilištu u Ateni, kazao je kako je  Samaras "duboko i tužno u krivu. Grčka ne treba više prostora za disanje. Ona uopće ne diše."
 
Dodao je i da je rješenje koje je Europa implementirala kako bi se borila protiv Grčke stečajne krize bilo "vrlo blesavo pružanje gigantskih kredita pod uvjetom mjera štednje koje će smanjiti nacionalni dohodak iz kojeg bi se taj ogroman kredit morao otplaćivati.“
 
Slijedeći mjesec se očekuje i izvještaj o napretku Grčke kojeg sastavljaju Europska unija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond (MMF).

 

Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Uzgoj lješnjaka

Najisplativiji oblik poljoprivredne proizvodnje na koji se rijetki odlučuju

Uzgoj lješnjaka mnogo je isplativiji od bilo koje druge poljoprivredne kulture, budući da kilogram očišćenih lješnjaka na tržištu u prosjeku košta 20 KM, a neočišćenih dvostruko manje. No, iako je njegova proizvodnja veoma unosan posao, uzgoj lješnjaka na našim prostorima i dalje je poprilična nepoznanica.