Hrvatski premijer

Plenković: Sa RS nije potpisan klasični međunarodni ugovor

image Andrej Plenković

Potpisivanje Protokola o suradnji na plinofikaciji rafinerije Brod između hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske važan je korak u rješavanju problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, ocijenili su u srijedu u Saboru hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

„Mislim da je sama svrha tog sporazuma pozitivna, rafinerija Brod zagađuje okoliš dugi niz godina, a ideja o plinofikaciji trebala bi riješiti problem“, odgovorio je Plenković zastupniku Zlatku Hasanbegoviću (Neovisni za Hrvatsku), koji pozdravlja svako nastojanje da se riješi zagađenja zraka, ali i upozorava da je zaključivanjem spomenutog protokola između resornih ministarstva u "simboličkom smislu" Hrvatska postala prva država koja je s Republikom Srpskom zaključila međunarodni ugovor, navodi Hina.

Plenković tumači kako nije riječ o klasičnom međunarodnom ugovoru, nego o protokolu kojeg se može kvalificirati kao međunarodni akt.

"Dakle, nijansa ispod ugovora što nije nebitno", rekao je hrvatski premijer i naglasio kako je protokol potpisan 31. listopada ove godine imao svoj "prethodni" put i dogovore koji se nisu vodili samo na razini jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, nego i na razini središnje vlasti i ministara.

"Prva smo vlada koja je otišla u punom sastavu u Sarajevo i što se tiče širih odnosa s BiH, naša potpora njenom europskom putu i unutarnjim reformama je više nego jasna", poručio je Plenković.


Biznis.ba / FENA

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Bosanska Posavina

Korparstvom se bavi još samo nekoliko porodica: Od pruća stvaraju čuda i ne daju da zanat zamre

Korparstvo je zanat u Bosanskoj Posavini star više od stotinu godina, a brojne porodice dugo su, izrađujući predmete od vrbovog pruća, imale posao na kućnom pragu i sigurnu egzistenciju. Ovi ljudi znali su od pruća isplesti korpe, ukrasne predmete, pa i namještaj - stolove i stolice za bašte.