Vanjski dug Hrvatske 46 milijardi eura

Hoće li ulazak u EU popraviti položaj Hrvatske?

U odnosu na kraj 2010. godine bruto vanjski dug se smanjio za 452 miliona eura, odnosno jedan posto. Vanjski dug financijskog sektora je iznosio 13,7 milijardi eura, što je 0,5 posto manje nego na kraju 2010. godine, prenosi Aljazeera.

Bruto vanjski dug Hrvatske je krajem oktobra prošle godine iznosio 46 milijardi eura, što je 549 miliona eura, ili 1,2 posto, manje nego u septembru, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), koji su proanalizirani u publikaciji RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na kraj 2010. godine bruto vanjski dug se smanjio za 452 miliona eura, odnosno jedan posto. Poduzeća uglavnom finansiraju inozemne obveze na domaćem tržištu.

Pri tome je sektor privatnih poduzeća jedini pridonio rastu duga u odnosu na kraj 2010. godine, dok su javni i finansijski sektor smanjili stanje duga u promatranom razdoblju.

Međutim, cjelokupno povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća rezultat je rasta u januaru, dok nakon toga dug stagnira, a u zadnja tri mjeseca se čak i blago smanjuje, pišu RBAanalitičari.

S obzirom na pogoršane uvjete inozemnog financiranja, poduzeća uglavnom financiraju inozemne obveze na domaćem tržištu.

Umjerena dinamika rasta

Vanjski dug javnog sektora na kraju oktobra je iznosio 14,3 milijardi eura, što je 21 milion eura manje nego na kraju 2010. godine.

Pri tome inozemni dug države iznosi 6,9 milijardi eura (plus 4,9 posto u odnosu na kraj 2010. godine), dok je inozemni dug javnih trgovačkih društava iznosio 5,8 milijardi eura (plus 0,1 posto u odnosu na kraj 2010. godine), a padu inozemnog duga javnog sektora pridonijelo je smanjenje duga Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za gotovo 200 miliona eura te iznosi 1,4 milijarde eura.

Vanjski dug finansijskog sektora je iznosio 13,7 milijardi eura, što je 0,5 posto manje nego na kraju 2010. godine.

S obzirom na visoku averziju prema riziku, koja poskupljuje inozemno finansiranje, izostanak oporavka domaće ekonomije i činjenicu da analitičari ne očekuju značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini očekuju vrlo umjerenu dinamiku rasta vanjskog duga.

U prvoj polovini godine RBA analitičari ne očekuju ni izlazak države na inozemna tržišta, ali ne isključuju mogućnost priljeva inozemnoga kapitala kroz međunarodne institucije i razvojne banke.

Biznis.ba