Tradicija i ponos

FAH-kožar kod Visokog: Od malog porodičnog biznisa do firme s 40 radnika

image Foto: Klix.ba

Grad Visoko stotinama godina poznat je po kožarstvu. Tradicija bavljenja ovom djelatnošću počela je iz malih radionica i porodičnih biznisa. Jedna takva priča počela je i 1971. godine u porodici Frljak koja danas ima fabriku FAH-kožar.

Porodični biznis bavljenja kožarstvom 1971. godine pokrenuo je Fehim Frljak, otac današnjeg direktora i vlasnika firme Harisa Frljka. U razgovoru za Klix.ba Haris pojašnjava kako se njegov otac nakon kožarskog zanata zaposlio u KTK Visoko gdje je radio do poslije rata.

Firma FAH-kožar egzistira od 2014. godine, a do tada je bila u sastavu firme Albex koja se bavi trgovinom sirovom kožom.

"Tradicija bavljenja kožarstvom provlačila se kroz sve ove godine, zbog čega smo u naš naziv i stavili 1971. godinu. Prije tri godine smo osnovali FAH-kožar, nakon što smo se sporazumno rastali od Albexa i odlučili sami nastaviti biznis. Važno je spomenuti da Albex i danas egzistira i da imamo dobre odnose", govori Haris.

Njegova firma bavi se preradom kože koja u Visokom datira od predturskog doba, a kombinat se razvio poslije Drugog svjetskog rata i bio je poznat na prostoru cijelog Balkana.

"Imali su svoje ekspoziture u cijelom svijetu, a Visoko je grad kože koji ima jaku tradiciju. Kada spomenete Visoko, odmah vam se bude asocijacije na kožu i meso. Iskoristili smo preduvjete koje posjeduju naša regija i lokalna zajednica te smo nastavili ovaj fini zanat", dodaje Frljak.

Kožu izvoze u gotovo sve evropske zemlje, kao poluproizvod ili finalni proizvod spreman za upotrebu.

"Danas radimo krzna, gotovu kožu koja je spremna za upotrebu i proizvodnju jakni, obuće, oblaganje namještaja, a naša firma se bavi i izvozom sirove kože, što je naše osnovno zanimanje", govori naš sagovornik.

Životinjsku kožu otkupljuje iz BiH, ali i zemalja regije. Nakon transporta slijedi sortiranje, klasiranje, a zatim i štavljenje u pogonima u kojima radi 40 radnika.

"Koža na ovim prostorima je veoma kvalitetna, a to potvrđuje i potražnja naših kupaca koji iz mjeseca u mjesec traže tonu ili kamion više", izjavio je Haris.

Dugoročni plan ove kožare je da pokrenu proizvodnju gotovih artikala koji su spremni za upotrebu, a odnosi se na predmete od krzna i galanterije. Frljak objašnjava kako je u BiH postojao veliki broj kožara, ali su one ugašene u tranziciji.

Šemsudin Burko je u ovom poslu već 13 godina. Svršenik je medrese, bio je na školovanju u Turskoj, a danas upravlja radnom snagom, sirovinama i završavanjem proizvoda.

U izjavi za Klix.ba pojasnio je proces pravljenja kožnog poluproizvoda koji se naziva "wet blue", ali i finalnog proizvoda koji je spreman za upotrebu.

"Po dolasku kože radi se sortiranje, a zatim slijedi kvašenje kože u mlakoj vodi s hemikalijama koje traje 48 sati. Koža se nakon 48 sati vadi iz buradi, slaže i premazuje posebnom pastom koja prodire kroz nju i omogućava lakše skidanje dlake s kože. Koža se vraća u bure, a zatim odlazi na mašinu gdje se skida mesni dio. Golica se izvaga, vraća u bure gdje se štavi pet dana i tako dobijamo 'wet blue' proizvod koji zatim treba 'odležati' 20-ak dana", pojašnjava Burko.

Za finalni proizvod potrebno je obaviti još tri operacije kako bi se došlo do "krasta" na koji se na kraju nanosi boja.

Burko kaže da se, kada je prvi put došao na posao, teško mogao zamisliti kao dugogodišnji radnik.

"Kada sam ovdje došao, sve ovo je bio blam i nije baš ugodno mirisalo, ali kada posao radite s potrebnom ljubavlju i kada vidite njegove dodatne kvalitete i probleme, ništa nije sporno. Svi radnici su odgovorni za svoj posao, a da bi koža uspjela moraju dati sto posto od sebe. Morate biti maksimalno fokusirani jer se radi s hemikalijama i mali propusti mogu nanijeti mnogo štete. Ako ste došli ovdje samo da vam vrijeme prođe, ići vam teško", zaključio je Burko.

FAH-kožar će u narednom periodu izraditi pogone za skladištenje u kojima će svi pogoni imati odvojene prostorije, neophodne s obzirom na to da je potražnja za njihovim proizvodima sve veća, a time i njihova potražnja za sirovom kožom.



Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
S ljubavlju iz Dohe

Amar Hromo, bh. arhitekta koji "gradi" Katar: Naši inžinjeri su ovdje sve cjenjeniji

Amar Hromo je sarajevski arhitekta koji živi i radi u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zaljevsku zemlju je prije tri godine došao kako bi stekao iskustvo u svom poslu. Danas radi na projektima vrijednim više milijardi dolara. U slobodno vrijeme putuje po svijetu, rado se vraća u Sarajevo i preporučuje svima da dođu raditi u Katar.