Nermin Džindić

Otvaramo novo privredno društvo u namjenskoj industriji, cijene gasa ostaju iste

image Nermin Džindić

Gost ovosedmičnog izdanja Teme TV1 bio je Nermin Džindić ministar energije, rudarstva i industrije FBiH. Govoreno je o rezultatima iz prošle godine kao i razvojnim projektima u tekućoj godini.

Džindić ističe da će u toku ove godine, kao rezultat dobrog rada i prihoda iz prošle godinu u oblasti namjenske industrije biti otvoren poptuno novi proizvodni subjekt, naglašava revitalizaciju rudnika ističući da je u toku prošle godine proizvodnja uglja porasla u obimu rudnika Kakanj, također Džindić odgovara na glasine o poskupljenju cijene gasa, tvrdeći da do toga neće doći u ovoj godini.

Džindić je govoreći o tome koliko je zadovoljan radom ministarstva energije, rudarstva i industrije kazao da je sigurno to da se svaki proces može dovesti na veću razinu, ali da su proces za koji su dobili mandat, učinili boljim, te je sa te strane zadovoljan radom ministarstva u ovom mandatu.

Najveću ekspanziju doživjela je namjenska industrija. Džindić je govoreći o tome u Temi TV1 naveo da je namjenska industrija u prethodnoj godini ponovo doživjela jednu ekspanziju i da u odnosu na 2014.godinu kada je ukupna realizacija bila 120 miliona za sve fabrike u namjenskoj industriji, protekla godina završena sa ukupnim prometom od 300 miliona.

"Velika je razlika između 120 i 300 miliona. Ono što smo kao ministarstvo i vlada prepoznali gdje treba ulagati i na koji način, to se na kraju pokazalo ispravnim. Kada smo preuzeli ministarstvo, u suštini vidjeli smo gdje su nam uska grla. U određenim preduzećima napravili smo analizu i vidjeli šta bi mi trebali uložiti u nekom razumnom periodu a da bi se taj povrat na investirano ostvario u što kraćem vremenskom intervalu. Analizirali smo svaku firmu i sa svakim direktorom pojedinačno dogovorili način na koji ćemo djelovati. U budžetu, 2015 i 2016. godine smo definisali koja sredstva ćemo dodjeliti tim firmama, kao grant sredstva za podršku i za tehnološko osavremenjavanje. Taj naš potez je naišao na odobravanje i uposlenika i menadžmenta te se pokazao kao potez koji nam je donio profit od 43 miliona KM", kazao je Džindić.

S tim u vezi dodao je da u oblasti namjenske industrije postoji povećanje od 650 novouposlenih radnika samo u prošloj godini. Naveo je da će u 2018.godini u Ginexu i Igmanu biti otvorene dvije potpuno nove tehnološke linije koje će povećati broj proizvodnih jedinica i konkurentnost na tržištu.

"Što se tiče tekuće godine imamo već potpisanih ugovora u vrijednosti od 180 miliona KM, dok u privatnom sektoru također imamo nekih 40 miliona", rekao je.

On je istakao da je kompanija Pretis iz Sarajeva ostvarila promet od 43 miliona a za narednu godinu ima 60 miliona potpisanih ugovora što je u odnosu na ranije rezultate lijepa uzlazna putanja koja garantuje da će u budućnosti ta firma donijeti nova radna mjesta, i koja uz Igman Konjic nosi namjensku industriju.

Naveo je da je Vitezit jedina firma koja u 2017. nije poslovala pozitivno, iako je u nju invesirano 1,8 miliona kroz grantove i 1,5 miliona kroz uvezivanja staža radnicima.

"Direktor se bori da tu firmu stavi na noge i da radi kako treba. Mislimo da će ova godina biti prekretnica za Vitezit", rekao je ministar.

Džindić također navodi da je usvojena odluka da se dio dobiti ili čak kompletna dobit investira u otvaranje novog privrednog društva koje će biti u većinskom vlasništvu Vlade Federacije, a koje će biti smješteno u okviru firme Pretis, što bi omogućilo otvaranje novih 500 radnih mjesta, neračunajući privatni sektor.

Govoreći o eventualnom povećanju cijena plina Džindić je kazao da se u medijima krenulo sa pričom o tome kako će Sarajevo ostati bez plina, kako nisu potpisani neki sporazumi, međutim osnovni razlog, navodi ministar, ako treba doći do povećanja cijena plina i gasa je ta ulazna, odnosno nabavna cijena, i transportni troškovi koji u manjoj mjeri utiču na cijenu i troškovi rada kompanija.

"U ovom trenutku ne postoji nijedan razlog da bi se razmišljalo o promijeni cijene gasa. Građani u ovoj godini neće dobiti promijenjen račun prema gore, a bio bi sretan kad bi taj račun bio niži", naglasio je Džindić.

Ministar energije, industrije i rudarstva u Temi TV1 govorio je i elektroenergetskom sektoru i novim ulaganjima. Početkom godine najavljena su intezivna istraživanja u oblasti nafte, a resorni ministar navodi da u BiH nafte sigurno ima.

"Mi prvo moramo izabrati konsultanta koji će nas voditi u najveći biznis u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. U 2016. smo napravili detaljnu pripremu, planirali sredstva u budžetu za 2017.godinu, 1,2 miliona je planirano za izbor prvog konsultatnta koji će nas voditi kroz kompletan proces. Razgovarali smo sa renomiranim svjetskim kompanijama. Federacija do sada nije radila takvu vrstu posla i nemamo ljude koji bi nas mogli kvalitetno voditi. Sve kompanije koje su dolazile nama na razgovor upoznali smo sa radom našeg ministarstva i potencijalnim mjestima za eksploataciju nafte, sve podatke smo sredili i čak samo u budžetu planirali nabavku određenih softvera i licenci koje će nam omogućiti da mi napravimo digitalizaciju i objedinjavanje kompletne informacije na format koji je prepoznatljiv firmama koje budu došle da se prijave za istraživanje i eskploataciju", kazao je.

Izbor konsultanta, dodaje ministar, očekuje se u narednih deset dana, iza toga se ide u proceduru, a već postoje dva do tri imena renomiranih kompanija koje će sigurno odgovoriti pozivu. Ministar Džindić ističe, da nafte ima u regiji Majevice kod Tuzle i u dijelu Hercegovine oko Livna.

Govoreći o TE Banovići i bloku 7 Tuzla, Džindić je naveo da je blok 7 projekat koji je prilično završen, te je potrebno još nekoliko stepenica da dođe do realizacije odnosno do početka gradnje.

"Mi smo sa kineskim partnerom završili pregovore, usaglasili svaki detalj. Ministarstvo finansija je imalo puno pitanja i trebalo je 60 dana da se kompletan projekat predoči na osnovu koga federalno ministarstvo finansija treba izdati garanciju za izvršenje projekta", naveo je Džindić.

"Što se tiče bloka Banovići, prošao je drugačiju proceduru, odnosno proceduru koja se tiče federalnog parlamenta, a sada se radi o iznalasku modela sufinansiranja, obzirom da 85 posto od ukupnog projekta finansira kineska firma koja izvodi radove", kazao je.

Osvrnuo se i na određene kritike vezano za kineske partnere koji po nekim tvrdnjama dovode svoju radnu snagu, kazavši da što se tiče Banovića predviđeno je da će sa tridesetak procenata biti zastupljena domaća radna snaga, ali i na bloku 7, iako to još nije definisano ugovorom.

"Problem je u tome, hoćemo li mi imati kvalifikovanu radnu snagu da odgovori takvim poslovima. Obzirom da se termoelektrana ne radi svaki dan i da je iskustvo ljudi koji su nekada gradili prilično isčezlo, nama će trebati kombinacija kineske radne snage i domaće radne snage", rekao je Džindić.

Što se tiče dilema oko kineske opreme koja je skupa za održavanje a koja će biti korištena, što je također bilo predmetom kritika, ministar je kazao da će se u Banovićima nalaziti kompletno kineska oprema po uzoru na TE Stanari, dok su u bloku 7 Tuzla radi  o drugačijoj tehnologiji čiji su dobavljači osnovnih elemenata uglavnom od evropskih proizvođača.

Ministar Džindić se u Temi TV1 osvrnuo i na tekuće aktivnosti i probleme vezane za Željezaru Zenicu i rudnike.

"To privredno društvo u suštini više nije Željezara nego privredno društvo koje se bavi ugostiteljstvom, odnosno vrši usluge ishrane radnika Mitala i okolnih kompanija koje posluju u sklopu bivše Željezare. Prije godinu dana obišli smo to privredno društvo; obzirom da smo imali zahtjeve za pomoć i uvezivanje staža sa idejom da ih uputimo u nekom smjeru koji bi značio izlazak iz problema. Tad smo upravi naložili da mora se riješavati viška radnika koji je tada bio oko 150, da moraju prekinuti sve ugovore o djelu koje su imali pored radnika koje ima u stalnom radnom odnosu a nisu se u međuvremenu prekvalifikovali da rade ono što treba - nažalost krajem prošle godine smo vidjeli da taj zadatak nije urađen. Nakon analize poslovanja uvidjeli smo da je Željezara svake godine ostvarivala između 4 do 5 miliona gubitka. Obzirom na taj gubitak i na to da će izgubiti i postojeće klijente, mi smo predložili nadzornom odboru neka riješenja, te da se pokrene stečaj kako bi se firma prepakovala u novi oblik i kako bi mogla raditi ono što treba da radi", kazao je Džindić.

"Što se tiče rudnika polazimo od zatečenog stanja, naslijedili smo rudnike sa 107 miliona gubitaka, a sada je ukupan gubitak negdje oko 15 miliona. Povećali smo proizvodnju uglja u svim rudnicima u vlasništvu Federacije za milion tona, što je veličina rudnika u Kaknju, za 55 milona smo povećali ukupne prihode, smanjili smo 30 miliona gubitaka, a to su po meni fantastični rezultati, što znači da se domaćinski odnosilo prema tome resoru", rekao je Džindić.

- Dva čela su investirana u rudnik Zenica i rudnik Kakanj, a rudnik Kakanj, dodaje ministar, 2017.godinu završio je sa pet miliona dobiti, što je od prosječnog rudnika koji je imao problem da uplati doprinose, sada u situaciji da posluje sa pet miliona dobiti, dodao je.

Govoreći o situaciji u Energoinvestu Džindić je naveo da je to firma koja je radila projektovanje, izradu i monatažu opreme u elektroenergetskom sektoru, a moramo biti svjesni da danas ta firma radi projektovanje i montažu.

"Onaj srednji dio koji je najbitniji njega nema. Danas imamo proizvodnju i montažu a na osnovu sklopljenog ugovora morate obezbijediti garancije što znači uzimanje kredita, zatim za izvršenje tog projekta potrebno je osigurati sredstva. Energoinvest je imao nekoliko promašaja u nekim poslovima i na kraju nema naplate zbog toga što nisu imali jedno odjeljenje u firmi. Mi smo im pomogli u vezi osiguranja garancije za ugovor u Tanzaniji koji imaju ali to je mukotrpan posao. Pozivam ih da dobro provjere da li je tržište sigurno, da dobiju ocjenu od nadzornog odbora ili nekog konsultanta da ne bi gubili kompletne projekte", rekao je.

Dodao je da se Energoinvestu kroz nenaplatu duguje oko 50 miliona, a kada bi to bilo naplaćeno ta firma bi onda mogla puno lakše da diše.

"Što se tiče Krivaje Zavidovići, mi smo u 2016.godini, 3,5 miliona iz fonda koji smo odredili za tu namjenu izvdojili i uvezali staž radnicima koji su stekli uslove za penzionisanje. Iza toga smo kroz budžet planirali dio sredstava pomogli smo radnike koji su otišli u jednu privatnu firmu pa se ponovo vratili u Krivaju jer nisu oni krivi što se to tako desilo. Razgovarali smo sa predstavnicima radnika obzirom da je firma u stečaju, pa je i naša mogućnost da pomognemo ograničena jer se ne smijemo miješati u sudski proces, ali za te dvije stvari smo pomogli. Dobili smo informaciju da presuda ide u korist ortačke grupe, mislim da će radnici uložiti žalbu na presudu, ali ono što smo mogli pomoći, mi smo pomogli", kazao je Džindić.

Biznis.ba / Vijesti.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
U BiH sam pronašla svoj izazov

Travničanka među 18 najuspješnijih mladih ljudi u svijetu

Direktor "Networksa" Ajla Fijuljanin iz Travnika uvrštena na listu 18 najuspješnijih mladih ljudi u svijetu.