Hitno potreban novac

Strategija upravljanja dugom Republike Srpske: Zaduživanje do besvijesti

image Vlada RS

Vlada RS je prije tri dana usvojila Strategiju upravljanja dugom Republike Srpske za četverogodišnji period 2017.-2020. godine.

Kako su naveli, glavni cilj upravljanja dugom Republike Srpske je osiguravanje finansijskih sredstava za finansiranje odobrenih investicionih projekata, refinansiranje postojećeg duga i izvršenje budžeta Republike Srpske, uz minimalne troškove i rizike, a imajući u vidu stepen razvijenosti ekonomije i domaćeg tržišta vrijednosnih papira, kao i zakonom zadata ograničenja zaduživanja.

Od četiri predložene strategije koje su bile predmet razmatranja, Vlada se opredijelila za strategiju tzv. diverzifikacije izvora finansiranja i instrumenata kao preferiranu, koju će implementirati u narednom srednjoročnom periodu. Ovim dokumentom je potpuno jasno i nedvomisleno poručeno da Vlada RS hitno treba novac.

"Strategijom upravljanja dugom definisani ciljevi zaduživanja su: osigurati mogućnosti kontinuiranog zaduživanja na domaćem finansijskom tržištu i istražiti mogućnosti zaduživanja na stranom finansijskom tržištu, uz prihvatljive uslove, te minimizirati troškove, uz prihvatljiv nivo rizika, imajući u vidu razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira", saopćili su iz Vlade RS.

Sam dokument Okvirnog budžeta RS za 2018. godinu te projekcija stanja i servisa duga govore da RS očekuje teška godina u kojoj će za otplatu dugova otići blizu trećine budžeta, tačnije 920 miliona maraka.

Ako se posmatra javni dug u kontekstu Zakona o fiskalnoj odgovornosti, moraju se napraviti detalje analize, ali je jasno da mora postojati neka vrsta rasterećenja svih tih obaveza, kaže za Klix.ba Milenko Krajišnik koji je upravo preuzeo predsjedavanje Fiskalnim savjetom RS-a.

"Moje generalno gledište je da dug nije preveliki u odnosu na BDP i u odnosu na to koliki je u nekim zemljama, ne predstavlja toliku opasnost kao što neki najavljuju i zastrašuju javnost, tipa bankrota i slično, ali je isto tako činjenica da su dospjelost i ročnost duga problematične, jer u narednim godinama stižu visoki iznosi za otplatu, što je mnogo u odnosu na budžetske prihode. Okvirni stav je da je potrebno restrukturiranje", ističe Krajišnik.

S obzirom na očigledan izostanak sredstava MMF-a, postavlja se pitanje iz kojih sredstava će se održati fiskalna stabilnost.

"Bez stranih intervencija će sigurno doći do problema s likvidnošću. Likvidnost je jedno, a stabilnost nešto sasvim drugo, vjerovatno će kasniti neke isplate, neka budžetska davanja i slično, a rebalansom budžeta se stvari još mogu popraviti, u smislu da se izbjegnu neki rashodi koji nisu baš neophodni. Da li za to postoji politička volja ja ne znam i ne bih komentarisao. Vi vidite i sami da postoje problem s likvidnošću, a neko tamo ode i kupi nov automobil. Ali tek nam predstoji detaljna analiza, s pravim podacima. Oni su vjerovatno računali na taj MMF-ov novac, a kada se on izmakao, nastao je problem. Za to restrukturiranje je potrebno ili promijeniti uslove kod postojećih kreditora ili osigurati nova sredstva kojima će se otplatiti prethodna", pojasnio je Krajišnik.

U Partiji demokratskog progresa su u više navrata upozoravali na ovakav scenarij, naglašavajući to da prvi u redu isplate nisu ni penzioneri, ni boračke kategorije, ni socijalno ugroženi, ni nezaposleni, nego da je prioritet vlasti upravo vraćanje dugova.

"Blizu 37 posto kredita je u grejs periodu i ti problemi s otplatom će se u narednom periodu sve više usložnjavati. Ukupan dug RS je u vrlo kratkom periodu sa tri milijarde skočio na iznos od 5,5 milijardi KM, godišnja rata kredita je sa 120 miliona narasla na 920 miliona KM, od čega se 850 miliona vraća direktno iz budžeta RS. To znači da svaku drugu marku budžetskih prihoda trošimo na vraćanje ranije uzetih kredita", rekla je predsjednica Ekonomskog savjeta PDP-a Jelena Trivić.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je nedavno izjavio da će ovaj entitet, nakon izostanka sredstava od MMF-a, nove izvore finansiranja tražiti na drugim stranama, nagovještavajući da bi to mogle biti Rusija ili Kina. O detaljima nije želio govoriti.



Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Bugojno

Mlivo: Život na selu je težak, ali nudi brojne mogućnosti

Brojni su primjeri ljudi koji su odlučili da napuste rodni kraj i selo te došli u grad gdje, smatraju, postoje bolji uvjeti za život njihovih porodica.