Sjednica u Mostaru

Ekonomska politika Vlade FBiH 2017.-2019.

image

Na današnjoj sjednici Vlade FBiH održanoj u četvrtak u Mostaru usvojen je dokument Ekonomska politika Vlade Federacije BiH 2017.-2019.

Kako FBiH nema integralnu strategiju razvoja, temeljni dokumenti koji opredjeljuju strateško usmjerenje ekonomske politike Vlade FBiH u narednom razdoblju predstavljaju Program rada Vlade FBiH za mandatno razdoblje 2015.- 2018., Reformska agenda 2015.-2018. koju su usvojile sve vlade u BiH, Program ekonomskih reformi FBiH 2017.-2019., kao i strateški okvir koji uključuje razvojne dokumente poput Strategije EU 2020, Strategije razvoja jugoistočne Europe 2020., te sektorske strategije na razini u BiH i FBiH.

Ekonomska politika Vlade FBiH za razdoblje 2017.-2019. godine će u značajnoj mjeri usmjeriti djelovanje federalnih ministarstava i institucija na politike i aktivnosti koje će najviše doprinijeti ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva, ali i na provedbu dvije europske strategije koje su usmjerene na razvoj specifičnih regija (dunavskog i jadransko-jonskog).

Prioriteti Vlade FBiH u razdoblju 2017.-2019. će biti usmjereni na fiskalnu konsolidaciju, povećanje konkurentnosti privrede, projekte intenziviranja privrednog razvoja, jačanje unutrašnje društvene stabilnosti, iniciranje i provođenje reformi usklađenih s potrebama Bosne i Hercegovine na putu ka pridruživanju Europskoj uniji, jačanje regionalne suradnje, te jačanje koordinacije i suradnje s nižim razinama vlasti u FBiH.

Ekonomska politika Vlade FBiH 2017.-2019., u skladu s članom 17. Zakona o proračunima u FBiH, detaljno analizira makroekonomska kretanja u okruženju i FBiH, daje projekcije makroekonomskih indikatora, javnih prihoda, rashoda i javnog duga, usmjerava fiskalnu politiku i precizira politike koje je neophodno provesti u trogodišnjem razdoblju kako bi zacrtani ciljevi bili ostvareni.

Programom rada Vlade FBiH za mandatno razdoblje 2015.-2018. godine, utvrđeni su, kao strateški ciljevi Vlade FBiH, makroekonomska stabilnost, konkurentnost, održivi razvoj, zapošljavanje, socijalna uključenost i europske integracije. Ovo predstavlja i dio strateškog okvira koji opredjeljuje rad Vlade FBiH u narednom razdoblju.

U skladu s Reformskom agendom i Programom ekonomskih reformi, strukturne reforme je neophodno provesti u nekoliko oblasti. Jedna od njih su javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost. Cilj je smanjenje javne potrošnje, proračunskog deficita i javnog duga, ograničenje izdvajanja za plaće i naknada, smanjenje tekućih rashoda na svim razinama vlasti, poboljšanje naplate poreskih prihoda, bolja financijska kontrola, te reforma mirovinskog i zdravstvenog sektora.

O oblasti poslovne klime i konkurentnosti treba raditi na skraćenju rokova i pojednostavljenju procedure za registraciju firmi, bržem dobivanja građevinskih dozvola i priključaka električne energije, smanjenju parafiskalnih davanja, boljoj zaštiti manjinskih dioničara, kraćem i efikasnijem stečajnom postupku i uvođenju privrednih sudova.

Tržište rada treba urediti kroz smanjenje oporezivanja rada, uz kompenzaciju vanproračunskim fondovima iz drugih izvora koji ne opterećuju privredu, bolju povezanost obrazovanja s tržištem rada, podršku tražiocima prvog zaposlenja i uvođenjem fleksibilnijih uvjeta rada.

Bitan segment je i reforma socijalne zaštite i mirovina. Riječ je o poboljšanom ciljanju socijalne zaštite i uspostavljanju centralizirane baze podataka svih korisnika socijalnih davanja, zamrzavanju troškova privilegiranih mirovina i smanjenju opcija prijevremenog umirovljenja, reformi mirovinskog sustava, poboljšanju i unapređenju postupka revizije korisnika socijalnih prava.

U strukturne reforme spadaju, također, vladavina prava i dobro upravljanje, te reforma javne uprave.



Biznis.ba / FENA

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Uspješna priča

Firma Tring iz Gračanice proizvela prvi bosanskohercegovački računar

Mladi stručnjaci firme Tring iz Gračanica razvili su i proizveli prvi bh. računar simboličnog naziva Craidd SOM.