Armin Aljović

Pelješki most: UN zagarantovao BiH izlaz na otvoreno more, bh. vlasti odustale od tog prava

image

Dozvoli li Bosna i Hercegovina gradnju Pelješkog mosta, postat će prva zemlja koja se odrekla prava pristupa otvorenom moru. I to dobrovoljno.

Bez saglasnosti bh. strane Hrvatska nema ni najmanje šansi izgraditi most u Malostonskom zalivu koji bi povezao Dubrovačko-neretvansku županiju kopnenim putem sa ostatkom Hrvatske. Niko nema pravo uređivati svoju zemlju na uštrb susjedne države. Ovaj most definitivno bi blokirao pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru. Bilo bi to kršenje međunarodnih konvencija, na koje se obavezao i zvanični Zagreb.

Domaći i međunarodni stručnjaci koji su dostupni bh. novinarima objašnjavaju da je međunarodno pravo na strani Bosne i Hercegovine kada je riječ o slučaju Pelješki most. Pravo pristupa otvorenom moru zagarantovano joj je i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora. Članak 7, stav 6. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora kaže da država ne smije primjenjivati sistem ravnih polaznih crta tako da zatvori drugu državu od otvorenog mora.

Član 10 iste konvencije naređuje: Unutrašnje vode u zalivu mogu formirati samo kada je jedna država u tom zalivu.

Na osnovu međunarodne zaštite spor protiv Hrvatske dobila je i Slovenija prije nekoliko dana u sličnom procesu. Nije jasno zbog čega Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Parlament BiH onda niti vidi niti čuje takve apele domaće i međunarodne javnosti. Govori se čak da je Slovenija nudila pomoć BiH u slučaju Pelješkog mosta, kako bi dodatno ojačala arbitražu oko Piranskog zaljeva.

Na unutrašnjim vodama važe zakoni kao i na kopnu. Hrvatska ima pravo spajati svoje otoke sa kopnom ili sa drugim otocima, ali sve dok to radi unutar njenih voda. Ima pravo sa kopnom povezati Hvar, Brač, Šoltu ili neki drugi otok iz vlastitih voda. Obzirom da bi gradnja Pelješkog mosta Bosni i Hercegovini blokirala izlaz na otvoreno more kroz Malostonski zaliv, a BiH nema drugog izlaza, Hrvatska ne može taj prolaz uzurpirati i zatvoriti. Izgradi li Hrvatska bilo kakav most u Malostonskom zalivu, značit će to ograničen pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru.

Visina mosta, dobra prohodnost, pokretni i nepokretni tornjevi, samo je  odvlačenje pažnje od suštine. Hrvatska nema pravo premostiti Malostonski zaliv ma kakvu tehnologiju i standarde primjenili. Pitanje je na koji način je i pod kojim uslovima EU odobrila sufinansiranje gradnje takvog mosta? Je li Hrvatska vlast prevarila i Brisel?

Sudeći po dosadašnjoj praksi, dva su načina kako se može definirati vlasništvo nad Malostonskim zalivom. Cijeli zaliv se može definirati kao međunarodne vode. Ukoliko Hrvatska odluči da joj nije u interesu da joj strani brodovi uplovljavaju tako blizu obale, onda može pristati na zajednički suverenitet nad tim zalivom, koji bi dijelila sa Bosnom i Hercegovinom, ali nikako sama.

Ili jednostavno treba pristati na koridor kroz zaliv, koji može biti uži ili širi, ali Bosni i Hercegovini mora osigurati otvoren pristup međunarodnim vodama. Svaka druga opcija išla bi na štetu Bosne i Hercegovine, za koju bi neko trebao odgovarati i sa hrvatske i sa bh. strane.

„Malostonskih zaliva“ u svijetu je bezbroj. Na rijeci Hudson između Kanade i SAD-a vrijedi dvojni suverenitet. Na dnu zaliva Aqaba koji je dug 120 km a širok oko 24 km, Izrael ima grad Eilat, za koji je sud rekao da mora imati nesmetan pristup otvorenom moru.

Koridor pristupa otvorenom moru, objasnit će stručnjaci za pomorsko pravo, podrazumijeva koridor pod vodom, vodeni stub i zračni stub koji je neograničen, zbog preleta aviona. Pelješki most narušio bi ovo pravo Bosne i Hercegovne.

U svijetu ne postoji presedan da je zemlji, koja ima i metar mora, zatvoren pristup otvorenim vodama.

Ako bi, naprimjer, primjenjivali logiku hrvatskih vlasti i tromost bosanskohercegovačke politike na Baltičkom moru, Rusija bi ostala bez pristupa otvorenim vodama.

Stavovi izneseni u tekstu odražavaju mišljenje autora teksta, a ne nužno i stavove Portala

Biznis.ba / NAP

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Vozač ratraka

Nihad Rezibegović godinama uređuje staze na Bjelašnici: Ovaj posao zahtijeva hrabrost i iskustvo

Kada žičare stanu i ljubitelji zimskih sportova odu da se ugriju i odmore, onda na padine Bjelašnice dolazi sasvim drugačija ekipa. Umjesto da skijaju, oni ratrakom pripremaju staze za skijaše. Imali smo privilegiju provozati se i "urediti" jednu stazu s Nihadom Reizbegovićem, iskusnim uposlenikom preduzeća ZOI'84 i šefom baze.