Sve manji efekti prebijanja dugova

Multilateralna kompenzacija ostaje bez kombinacija

image Foto: Ilustracija

Oko 37 miliona maraka obaveza i potraživanja kompenzovalo je 768 učesnika u posljednjoj multilateralnoj kompenzaciji, koja je obavljena preko Banjalučke berze, što je, prema riječima ekonomskih stručnjaka, mizerno u odnosu na obaveze privrednih subjekata, koje se procjenjuju na više od 15 milijardi maraka.

Ovo je ujedno i najlošija kompenzacija od početka ovog procesa, jer je samo prije nekoliko mjeseci broj "prebijenih" obaveza na jednoj od njih iznosio blizu 57 miliona maraka.

Predrag Duduković, ekonomista i član Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže kako su se mnogi u početku nadali da će ovaj sistem donijeti neku korist.

"U prvoj kompenzaciji bilo je mogućnosti za razna prebijanja potraživanja i obaveza, međutim kasnije se vidjelo da ona nema onakve efekte kakvi su se očekivali i mnogi su izgubili interes za nju. Drugo, više nema ni toliko prostora za pravljenje raznih prebijanja i kombinacija između više subjekata, te je interes za multilateralnu kompenzaciju opao", kazao je Duduković.

Predviđa kako će iznos kompenzovanih obaveza i potraživanja i dalje padati, ali da će se u jednom momentu zaustaviti i ostati na tom nivou i gdje će u potpunosti izgubiti smisao.

Jedno od rješenja vidi i u javnim institucijama koje bi u potpunosti trebalo da se uključe u ovaj proces, što, kako tvrdi, do sada nije bila praksa.

"Puno bi više efekta i vjere u ovaj sistem bilo kada bi se javne institucije u punom obimu uključile. Primjera radi, ako državna institucija duguje privrednom subjektu, njemu treba omogućiti da on može svoja potraživanja prebiti s obavezama koje ima s Poreskom upravom RS. Sve dok javne institucije ne budu u potpunosti uključene, ta kompenzacija neće imati puno smisla", zaključio je Duduković.

Da bi država trebalo da igra aktivniju ulogu, slažu se i neki od privrednika s kojima smo razgovarali, koji takođe podržavaju ideju o prebijanju dugova, između ostalog, i preko obaveza prema Poreskoj upravi RS. Ipak, ističu da su im i dosadašnja iskustva u multilateralnoj kompenzaciji pozitivna, te da bi više privrednika trebalo da se uključi u ovaj proces, čime bi i sami rezultati bili bolji.

Da je došlo do ogromnog pada u ovom sistemu, najbolje govori podatak da je na prvoj multilateralnoj kompenzaciji koja je organizovana u novembru 2015. godine kompenzovano ukupno 164,2 miliona maraka, što je ujedno bio i najbolji rezultat. Svaka sljedeća kompenzacija bila je po rezultatu znatno lošija od prethodne.

Možda i ne treba da čudi smanjenje interesovanja jer, primjera radi, Poreska uprava RS u prošloj godini nije sankcionisala nijedno preduzeće koje je bilo obavezno da se uključi u sistem multilateralne kompenzacije iako su zakonski imali tu mogućnost.

Iz Privredne komore Republike Srpske su ranije kazali kako će insistirati na unapređenju sistema kako bi bio "prebijen" što veći iznos potraživanja.

Šta je multilateralna kompenzacija?

Multilateralna kompenzacija je način kompenzovanja, tj. prebijanja obaveza i potraživanja između učesnika koji su prijavili svoje obaveze u sistem, pri čemu učesnici ne moraju biti istovremeno u dužničko-povjerilačkom odnosu, ali imaju potraživanja i obaveze prema najmanje jednom od učesnika u multilateralnoj kompenzaciji.

Sistem omogućava učesnicima da kompenzuju obaveze i potraživanja, a učesnici sistema su svi subjekti uključeni u budžetski sistem RS, privredna društva, banke, osiguravajuća društva, mikrokreditne organizacije, agencije, sportska društva, preduzetnici, poljoprivredna gazdinstva i druga pravna lica koja obavljaju poslovanje posredstvom bankovnih računa.



Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Tradicija od 1869.

Zadruga Livač u blizini Banje Luke dnevno proizvede 100 kg trapista po "tajnoj recepturi"

Jedna od mnogih asocijacija na pomen imena Banje Luke je, bez ikakve sumnje, i čuveni sir trapist, s recepturom koju su u grad na Vrbasu donijeli katolički redovnici, pristigli ovdje još 1869. godine i osnovali samostan Marija Zvijezda, a potom kroz proizvodnju sira, piva, sukna i drugih artikala predstavljali privredni zamajac ovog dijela Bosne i Hercegovine.