Slijeganje tla

Rješenje je pepeo TE Tuzla

image

Projekat potapanja bivših jama Rudnika soli ispod Tuzle, iz kojih se godinama vršila nekontrolisana eksploatacija soli, doveo je do smirivanja slijeganja tla u ovom gradu. Slijeganje tla koje je uništilo značajan dio uže gradske jezgre, kao i nekoliko historijskih znamenitosti u centru grada, ne bi u budućnosti trebalo predstavljati ozbiljniju opasnost.

Osjetljiv teren

Međutim, mjerenja i dalje pokazuju da slijeganje nije u potpunosti zaustavljeno, te da tlo ispod Tuzle i dalje “diše”. Prema informaciji koju je Vlada TK-a nedavno razmatrala, pomjeranja tla su i dalje evidentna, ali i trajna.

- Sve što se dešava sa tlom je u granicama koje su podnošljive, nema značajnijih proloma i slijeganja, ali su mjerenja pokazala da je taj teren dugoročno osjetljiv. Ako, recimo, dođe do zemljotresa, dolazi do oscilacije podzemnih voda i tla. U ovom trenutku je ipak situacija pod kontrolom i sve je u skladu sa projekcijama. U posljednjih 15 godina ništa posebno nije uočeno što bi moglo biti alarmantno, kazao nam je Rijad Bašić, inženjer rudarstva i član Ekspertnog tima za monitoring stijenskog masiva na tuzlanskom ležištu kamene soli.

Projekat potapanja je počeo prije 15 godina, kada su podzemne jame ispod Tuzle potopljene zasićenom slanicom. Iako su tada mnogi bili skeptični o uspješnosti projekta, do danas se on pokazao kao uspješan. Međutim, ovakva rekultivacija tla nije dugoročna. Prema Zakonu o rudarstvu FBiH, ali i nalogu rudarskog inspektora, Rudnik soli kao odgovorni subjekt za eksploataciju, mora jame ispod Tuzle napuniti i čvrstom materijom.

S obzirom na to da ovaj projekat košta jako puno i da je Rudnik tek nedavno izašao iz konsolidacije, to do danas nije urađeno, a nema ni idejnog projekta. Upravo na ovome insistira gradonačelnik Jasmin Imamović, koji je nedavno sa predstavnicima Rudnika, Vlade TK-a i Elektroprivrede BiH održao sastanak na kojem je prezentirano moguće rješenje problema zatrpavanja jama čvrstom materijom.

- Insistiramo na tome da se uradi projekat, da li da se jame zatrpaju pepelom ili pepelom sa pijeskom, to treba vidjeti, ali to je okosnica ideje. Pepela nam ne nedostaje, jer u TE ga ima napretek. Čak je i Elektroprivreda pokazala interes za ovakav projekat i svi su iskazali spremnost da pomognu da se on realizira, i EPBiH i Grad Tuzla, ali i Vlada, kaže nam Imamović.

Tehnologija za budućnost

Motiv Grada je jasan - zatrpavanje čvrstom materijom bi značilo veću stabilnost zemljišta na kojem leži Tuzla, ali motivi Elektroprivrede BiH su čisto ekonomske prirode.

- Elektroprivreda bi mogla u jame ispod Tuzle odložiti pepela koliko proizvodi za tri i po godine. Osim toga, ne bi više imali površinska odlagališta šljake, što je dobro i za EPBiH, ali posebno za građane, dodaje Imamović.

Smatra da bi provođenje ovakvog projekta moglo donijeti višestruku korist i Elektroprivredi, ali i cijelom gradu i moguće - Bosni i Hercegovini.

- Nakon jama ispod Tuzle, u dogledno vrijeme će biti potrebno zatrpati i jame na Tetimi, odakle se slanica sad izvlači. Kada bismo razvili i usavršili tehnologiju, mogli bismo sve to primijeniti na zatrpavanje brojnih podzemnih jama u okolini Tuzle, ali i šire, ističe Imamović.

U Vladi TK-a ne žele ništa prejudicirati, s obzirom na to da je potrebno uraditi detaljne analize. Zbog čega one nisu rađene posljednjih 15 godina, od kada datira i naredba rudarskog inspektora, pitanje je na koje nismo dobili odgovor.

Odgovor nismo uspjeli dobiti ni na pitanje koliko bi jedan ovakav poduhvat koštao, što je i očekivano, jer još nije pripremljena ni projektna dokumentacija. Ono što je sigurno jeste da Rudnik soli, čak ni uz pomoć Grada i Kantona, projekat neće moći završiti sam.

Biznis.ba / Oslobođenje

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Vozač ratraka

Nihad Rezibegović godinama uređuje staze na Bjelašnici: Ovaj posao zahtijeva hrabrost i iskustvo

Kada žičare stanu i ljubitelji zimskih sportova odu da se ugriju i odmore, onda na padine Bjelašnice dolazi sasvim drugačija ekipa. Umjesto da skijaju, oni ratrakom pripremaju staze za skijaše. Imali smo privilegiju provozati se i "urediti" jednu stazu s Nihadom Reizbegovićem, iskusnim uposlenikom preduzeća ZOI'84 i šefom baze.