Borivoje Simić

Turizam - pozitivna slika BiH

image Foto: Ilustracija

Odavno se u jednoj djelatnosti u BiH nije desilo toliko pozitivnih stvari kao u posljednje vrijeme u turizmu.

Turistički promet raste dvocifrenom stopom, UNWTO nas je svrstao u zemlje s visokim rastom dolazaka, mnoge relevantne svjetske publikacije, poput Lonely Planeta, besplatno su nas izreklamirale kao top svjetsku destinaciju, sve je više hotela i drugih smještajnih kapaciteta, a aviokompanije u sve većem broju dovode turiste u BiH.

Do prije nekoliko godina Sarajevo nije imalo ni jedan premium hotel, a sada već imamo dva najveća svjetska lanca – Mariott i ArcorHotels - koja su glavni grad stavila na mapu svojeg smještaja visoke klase.

Nadolazeća ljetna sezona, već sada je izvjesno, bit će najbolja do sada. Uz visok broj dolazaka gostiju iz Dalekog Istoka, prije svega iz Južne Koreje i Kine, ali i cijele Evrope, očekuje se i do sada najveći priliv turista iz arapskih zemalja, čemu doprinose letovi koje je uspostavila aviokompanija FlyDubai, a od kraja juna joj se pridružuje i saudijska Nesma Airlines.

Turističke destinacije poput Sarajeva, Mostara, Međugorja i događaji kakav je Sarajevo Film Festival svjetski su poznate, a BiH sve više dobija imidž zemlje toplih i gostoprimljivih ljudi koja ima dosta atraktivnog sadržaja za ponuditi gostima.

Lošu percepciju koju BiH ima u svijetu čini se najviše razbija upravo turizam, koji pokazuje ljepše lice zemlje, daleko od njene ratne prošlosti, nacionalnih turbulencija i političkih nesuglasica.

Evidentno je da BiH ima tu sreću da spada u grupu nekolicine zemalja u Evropi, poput Španije, Italije, ali i država našeg regiona koje beru nikad bolju turističku žetvu u vrijeme kada su neke od top svjetskih turističkih destinacija poput Turske, zemalja sjeverne Afrike i jednog broja zapadnih zemalja pogođene terorističkim napadima.

No, uprkos tome što bilježimo turistički bum, čini se kako nismo priremljeni da na najbolji način iskoristimo šanse koje nam se nude.
Inicijative za dovođenje gostiju u BiH još uvijek više dolaze od ljudi izvan BiH, između ostalih i od stranih investitora koji posluju u ovoj zemlji, nego domaćih činilaca, što bi moglo značiti da drugi više vide od nas potencijal koji postoji u turizmu. Uprkos primjetnim poboljšanjima, slaba je turistička promocija zemlje, pa nas tako, između ostalog, nije bilo na ovogodišnjoj Berlinskoj turističkoj berzi na kojoj se obavezno pojavljuju svi oni koji nešto znače u turizmu.

Neke od destinacija još uvijek pate od nedostatka smještajnih kapaciteta, posebno visoke klase, nedovoljna je razvijenost turističkih proizvoda, top destinacije nisu međusobno povezane kako bi se gostima omogućile atraktivne turističke ture.

S obzirom da je u najvećem dijelu BiH zemlja tranzitnog turizma, malo se radi na tome da se gosti što duže zadrže, uprkos tome što gotovo svaka turistička destinacija u BiH u svojoj blizini ima atraktivnu ponudu. Poseban je problem što hoteli i izletišta nemaju dovoljno sadržaja koji će omogućiti porodicama da se duže zadrže u zemlji.

Nedovoljna je povezanost lanca domaće proizvodnje zdrave hrane sa turističkim centrima i odredištima, kako bi se gostima što više nudio izvorni domaći proizvod, a sve veći broj ljudi sa sela pojavio kao logističko zaleđe turističkih centara.

Kao da još nismo svjesni da smo turistička zemlja i da važne resurse trebamo razvijati u tom duhu.

Država zakonskim uređenjem turističke delatnosti na novim osnovama daje doprinos pozitivnom razvoju, ali bi njena uloga mogla biti daleko veća. Međutim, ne bi trebala biti destimulativna kao što je to u slučaju novouvedenih taksi na strane goste.

I pored toga što imamo raznovrsne kulturno-istorijske znamenitosti i bogato naslijeđe, vrlo je malo u ponudi domaćih originalnih suvenira. Na jednoj Baščaršiji potrebno je manje doner kebaba, a više ćevapa jer je to ono što turisti žele pojesti u glavnom gradu BiH i po čemu je on poznat, potrebno je manje jeftinih i kičastih uvoznih proizvoda iz Turske i Kine, a više domaćih proizvoda i rukotvorina.

Cjelokupna BiH mora se više okrenuti ka turizmu i blagodetima ove privredne grane jer sigurno možemo višestruko više zarađivati od sadašnjih milijardu KM godišnje i imati veći udio ovog sektora u BDP-u od trenutnih 2,7 posto.

Dakako, sine qua non svega je podizanje konkurentnosti u turizmu, a to kad je BiH u pitanju prvenstveno znači poboljašanje infrastrukture - od puteva preko gradskog saobraćaja i željeznica do kapaciteta aerodroma.

Piše: Borivoje Simić

Biznis.ba / Indikator.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Uspješne priče

Anela Turkušić: Do posla upornošću i radom

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u BiH 2017., koja je provedena polovinom aprila ove godine, 17,3 posto nezaposlenih osoba u našoj zemlji, tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, a čak 82,1 posto duže od jedne godine.