Agrokor u popriličnim problemima

Ima li razloga za strepnju više od 5.000 Agrokorovih zaposlenika u BiH?

image

Agrokorove kompanije u BiH zapošljavaju 5.296 zaposlenika, redovno posluju i uredno podmiruju svoje obaveze prema državi, uposlenicima i dobavljačima, saopćeno je iz ove kompanije.

Iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH su kontaktirali Upravu Konzuma u BiH i prema njihovim riječima razloga za zabritnuost kada je o radnicima riječ trenutno nema, izvijestila je BHT1.

- Zvaničan stav koji smo dobili jeste da razloga za zabinutost nema, da Konzum i dalje radi kao što je i dosad, da ispunjava obaveze prema radnicima na ime plaća i doprinosa kao što je to i dosad bilo, kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti.

S ozbirom da Vanjskotrgovinska komora BiH nije zvanično informirana o stanju Agrokoru i da nije kontaktirana od kompanija u BiH koje sarađuju s Agrokorom, iz ove institucije nisu bili u mogućnosti dati izjavu o ovoj temi.

Trenutna situacija u Agrokoru, kaže mostarski ekonomista Zdenko Klepić, mogla bi dovesti do krize i u BiH, jer je na ovaj način ugrožen cijeli sistem.
- Nisu samo u pitanju radnici nego je bitno i izmirenje obaveza prema dobavljačima i državi. Puno je dobavljača koji su vezani za Konzum, za sistem Agrokora i zbog neizmirenja obaveza oni bi mogli ostati bez svojeg novca, kazao je Klepić.

Banjalučki ekonomista Zoran Pavlović, gostujući u "Temi dana" na BHT-u, kazao je kako smatra da se kontinuirani sistem zaduživanja i finansiranja ekstenzivnog razvoja koji je Agrokor imao u prošlosti mora dovesti na razumnu mjeru.

- To je proces koji se u ekonomiji zove "downside", smanjivanje obima operacija, pogotovo u onim dijelovima koji nisu visokoprofitabilni ili su sa gubitkom kao što je izgleda u Srbiji. Veliki broj kompanija proizvodnog karaktera koje su u vlasništvu koncerna, a što je dobra koncepcija, nažalost bit će prisiljeni prodati i od naplaćenog servisirati kredite, te onda gledati koliko mogu postići u konkurenciji koja je postala vrlo agresivna. Samo je pitanje vremena kada će Lidl doći u BiH a tada je to dodatni udarac na Konzum, smatra Pavlović.

On dodaje da je "opsesija" imenom Konzum koštala čitav sistem.

Postoji potreba segmentacije tržišta, praćenja ptoreba kupaca a to Konzum nije učinio već je institirao da bude giga kompanija i to je naravno imalo svoju cijenu, konstaovao je Pavlović koji je dodao da je i sam bio kupac Mercatora, ali od kada ga je preuzeo Konzum više ga ne posjećuje.

Tuzlanski ekonomista Admir Čavalić u istoj emisiji kazao je kako je Agrokor "to big to fail", prevelika kompanija da bi propala, budući da podrazumijeva 12-15 podto hrvatskog BDP-a, odnosno 40 posto bosanskohercegovačkog BDP-a.

- Vrlo je vjerovatno da će se ići u pravcu prodaje manjih kompanija, što nije neobično za Agrokor jer smo već imali primjer prodaje kompanije Juicy koju je kupio naš domaći poduzetnik (Stanić, op. priređivača) kako bi Agrokor dobio svjež izvor novih finansijskih sredstava. To je jedan od vjerovatnih scenarija.

Drugi scenarij je prodaja dionica Agrokora, ubacivanje novih vlasnika odnosno restrukturiranje čitave kompanije, dodao je Čavalić.

On smatra da bi u slučaju najgoreg scenarija, za kojeg vjeruje da se ipak neće ostvariti, došlo do tektonskih poremećaja, prije svega za Hrvatsku, a zatim za BiH i Srbiju. To se prije svega ogleda u odnosima sa dobavljačima, jer bi brojne bh. kompanije, slično kao u slučaju Tuša, imale problem sa naplatom dugovanja što bi dalje produžilo krizu nelikvidnosti u bh. privredi, imalo negativne efekte na zaposlene, barem na dugi rok, jer bi bilo otkaza, ali i na samu državu u smislu prikupljanja manje sredstava po osnovu direktnih i indirektnih poreza.

Čavalić kontatuje da je sada za kompaniju ključno da vrati povjerenje svojih povjerioca, a s druge strane da pokuša u srednjem roku ostvariti dobre poslovne rezultate.

Zagrebački ekonomista Ljubio Jurčić vjeruje da će biti dovoljno razuma u slučaju Agrokora, da će se situacija sagledati bez emocija jer je hrvatski koncern vrlo dobra kompanija, ali doduše finansijski prenapregnuta, pregrijana i zbog te finansijske pregrijanosti ne treba uništiti proizvodnju koja je kvalitetna, tehnologiju, ljude i poziciju na tržištu.

- Ovdje treba provesti restruktiriranje, prije svega finansijsko pa imovinsko, a onda i dio poslovne strategije i po Zakonu o trgovčkim društvima utvrditi čije će to vlasništvo na kraju biti, kaže Jurčić te dodaje da promjena vlasništva ni u kom slučaju ne bi smjela uticati na proizvodnju, tehnologiju i tržišnu poziciju Agrokora.

Jurčić naglašva i da se u medijima često prenaglašava značaj Agrokora. Od milion ljudi u Hrvatskoj koji rade u proizvodnji, u Agrokoru je zaposleno 30 hiljada.

- To nije uticaj 15-20 posto nego oko 3 posto. Ako pogledamo strukturu prihoda i rashoda, odnosno dobiti, značaj Agrokora nije toliki koliko se plaši javnost. On jeste veliki, najveći, ali ne toliko da bi mogao potresti hrvatsku ekonomiju koliko se obično misli, navodi Jurčić.

Za razliku od Čavalića koji smatra da država treba ostati samo medijator između Agrokora i povjerilaca, Jurčić se zalaže za uključivanje države u rješavanje Agrokorovih problema.

- Svaka veća kompanija postaje subjekt političkog razmišljanja i djelovanja, element politike. Problem Agrokora mogao bi proizvesti veliku društvenu štetu i po definiciji država se mora umiješati da se ovo riješi na razuman način, u interesu hrvatske ekonomije, društva i države, istakao je Jurčić.

Priredio: B. SIMIĆ

Biznis.ba / Indikator.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Zanatlija već 45 godina

FOTO: Sead Kaljić, jedan od posljednjih majstora zlatarstva i filigrana u Zenici

Zeničanin Sead Kaljić zanatlija je već 45 godina. Zlatarski zanat završio je početkom 70-ih godina prošlog vijeka, a radnju otvorio 1974. godine i od tada radi bez prestanka.