Ajka Baručić

Nema pomoći privrednicima

image Ajka Baručić

Privrednik mjesecima ili nikada ne može da naplati svoje prodate proizvode i usluge, ali državi do 10. u mjesecu mora platiti PDV. Država ne čeka.

Plaćanje PDV-a po naplaćenim računima svojim preduzećima omogućile su 22 zemlje članice Evropske unije. Učinile su to i susjedne zemlje Bosne i Hercegovine: Hrvatska, Srbija, Slovenija. Šta to konkretno znači?! I zašto su to uradile?! To znači da privrednici plate PDV državi tek kada i oni sami naplate račun od svojih kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili. Zemlje su to uradile da pomognu likvidnost malih i srednjih preduzeća. U zemljama koje primjenjuju ovaj sistem obračuna PDV-a, osnovni kriterij ulaska u sistem je maksimalni godišnji promet preduzetnika ostvaren u prethodnoj godini. On se razlikuje po zemljama i kreće se od 25.000 eura, kako je u Kipru, do dva miliona eura, kako je u Irskoj, Italiji, Malti i Španiji. U Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, taj prag iznosi oko 400.000 eura. Šta čeka BiH? Da je neko primora na to, da je natjera da pomogne svojoj privredi i sebi? Da li bi ovaj sistem uopće mogao biti u primjeni i u Bosni i Hercegovini? Pa, možda će i morati s obzirom na proces pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji i činjenicu da je ovakav sistem utvrđen takozvanom Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Ima li potrebe za ovakvim sistemom u BiH?

Pa sigurno da ima, kažu to privrednici. Problem naplate potraživanja je općepoznat problem svima u zemlji. Privrednik mjesecima ili nikada ne može da naplati svoje prodate proizvode i usluge, ali državi do 10. u mjesecu mora platiti PDV. Država ne čeka. I ne pita ima li pare i kako će do njih doći. Često privrednik ne započinje ni proces tužbe svog kupca, u nadi da će nekada platiti i ne želeći da ugrozi poslovni odnos i saradnju. Jasno je da bi uvođenjem ovakvog sistema bio ugrožen priliv budžetskih sredstava od indirektnih poreza. Međutim, kako bi spriječile smanjenje prihoda od PDV-a, neke od ranije spomenutih 22 zemalja članica EU, ograničavaju rok do kojeg privrednik može odgoditi obračun i plaćanje PDV-a, npr. rok do godinu. Je li BiH svjesna ovog problema?! Možda i jeste u određenoj mjeri.

Od januara 2017. godine u primjeni je novi Zakon o finansijskom poslovanju FBiH koji ograničava rokove plaćanja između dva preduzeća iz privatnog sektora na 30 dana, i rokove plaćanja između privatnog preduzeća i subjekta javnog prava na 60 dana. Za kršenje ovih rokova propisane su i kazne u iznosima od 5.000 do 15.000 KM. Koliko će ovaj Zakon poboljšati naplatu potraživanja, upitno je. Koliko će olakšati problem plaćanja PDV-a i kada računi nisu naplaćeni, također je diskutabilno i tek ćemo imati priliku vidjeti u narednom periodu. U 2016. godini se o problemu PDV-a ponajviše govorilo, iako problem nije zanemaren ni u prethodnim godinama. O njemu su govorile privredne i obrtničke komore, udruženja poslodavaca i privrednika i nevladine organizacije koje se bave podrškom privredi. Bio je tema brojnih stručnih skupova, okruglih stolova, fokusnih grupa, konferencija i javnih debata. Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH je također istraživao i pisao o ovom problemu i detalje objavio u dokumentu u aprilu 2016. godine. Mnogo se govorilo, a na rješenju ovog problema malo konkretno radilo.

Prošle godine, Institut za razvoj mladih KULT je pokrenuo inicijativu potpisivanja pisama podrške prijedlogu za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH i dobio podršku oko 30.000 privrednika. Zatim je uputio inicijativu Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje u junu 2016. godine. Čini se da se u Upravi o ovom ne govori, a u praksi i ne radi. Jer reakcije prema javnosti još nema. Nema ni izmjena Zakona. Nema pomoći privredi. I ovog desetog u mjesecu privrednici će platiti PDV državi i za one račune koje nisu naplatili.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu održavaju autorovo lično mišljenje ali ne nužno i stavove portala

Biznis.ba / Oslobođenje

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Građevinac iz Bugojna

FOTO / Ramiz Ahmetović sagradio 170 munara: U svaku od njih ugrađen je dio mene

Munara ili minaret, potiče od arapske riječi manara, a ima značenje “svjetionik”. Vitke i visoke, prislonjene uz džamije, munare su značajna obilježja za brojne gradove u regiji i svijetu. Osim toga, predstavljaju simbol vjere islama i jedan su od najkarakterističnijih oblika u islamskoj arhitekturi.