Bezakonje na 60 posto FBiH

Bespravna sječa sveprisutna, štete milionske

image Foto: Arhiv

S obzirom na to da Federacija BiH već skoro osmu godinu nema krovnog akta kojim bi regulisala upravljanje polovinom vlastite teritorije, odnosno nema Zakon o šumama, stanje u ovoj oblasti je, blago rečeno, alarmantno.

Bespravna sječa i nezakonito zauzimanje šumskog zemljišta uzeli su maha više nego ikada, pojavile su se brojne biljne bolesti, otežan je rad šumske inspekcije, a štete se već odavno mjere u milionima. Novi Nacrt Zakona o šumama FBiH, kojim se planira urediti poluanarhično stanje u ovom resoru, prošao je parlamentarnu proceduru i trenutno je u fazi javne rasprave. O odredbama Zakona razgovarali smo sa Šemsudinom Dedićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH čine skoro 60 posto ukupne površine. Samo taj podatak dovoljan je da održivo upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem predstavi kao nesumnjiv vitalni državni interes. Međutim, još od 27. novembra 2009. godine, kada je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim dotadašnji Zakon o šumama FBiH, veći bh. entitet nema novog Zakona o šumama, iako je period od 2009. do 2015. godine obilježilo nekoliko prijedloga (prednacrta, nacrta), koji nažalost nisu dobili potrebnu podršku iz raznoraznih razloga.

Bez zakona: Bespravne sječe, osiromašenje šuma, nema pošumljavanja

Gdje je bio problem i zbog čega Zakon o šumama nije donesen ni nakon toliko godina, upitali smo Šemsudina Dedića, federalnog ministra u čijem se resoru nalazi oblast šumarstva.

"Presudom Ustavnog suda Federacije iz 2009. godine prestala je primjena Zakona o šumama koji je donesen 2002. godine i koji je na teritoriji Federacije BiH u pogledu organizacije u oblasti šumarstva i finansiranja skoro u potpunosti implementiran. Ovakvom situacijom došlo je do blokade u daljnjem razvijanju i održavanju institucija te se stvorila mogućnost za poduzimanje određenih nezakonitih radnji na terenu", kaže Dedić.

Zbog pravnog vakuuma na nivou FBiH, do 2011. godine na snazi je bila Uredba o šumama, a kantoni su u međuvremenu donijeli svoje zakone o šumama po kojima gospodare tim resursom. Dedić ističe da je cilj novog Zakona uvesti red u ovu oblast, zaštititi šume, povećati transparentnost i omogućiti održivo upravljanje ovim prirodnim resursom.

Iz razloga što to već godinama nije rađeno, nastale su višestruke štete.

"Osiromašenje šuma u svim segmentima, ogromne bespravne sječe, osnovni desetogodišnji planovi u šumarstvu se ne izvršavaju, odnosno, ne izvršavaju se radovi biološke reprodukcije šuma, kao sto je: pošumljavanje, popunjavanje, njega i čišćenje šumskih kultura, proizvodnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, prorjeđivanje sastojina, sanacija požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, rekonstrukcija i konverzija izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštita šuma, projektovanje, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje šumske infrastrukture", pojašnjava ministar.

Šumska preduzeća sijeku najbolju šumu

Slično stanje zabilježeno je i u šumskim privrednim društvima i drvoprerađivačkim preduzećima u Federaciji BiH.

"Preduzeća su uglavnom opterećena sa velikim brojem radnika, tako da sječivi etat kojima raspolažu preduzeća, nije dostatan za podmirivanje svih troškova i obaveza. Zbog toga sva preduzeća rade u šumama visoke vrijednosti i zanemaruje se rad u ostalim kategorijama šuma, što ima nesagledive posljedice po šume u Federaciji BiH", ističe sagovornik.

Prema njegovim riječima, drvna industrija je, s druge strane, u prošloj godini ostvarila veći izvoz za 12,1 posto u odnosu na 2015. godinu, a u strukturi tog izvoza najveće učešće ima proizvodnja viših faza prerade drveta i proizvodnja namještaja, koja iz godine u godinu raste.

Nacrt Zakona o šumama FBiH prošao je parlamentarnu proceduru i trenutno traje javna rasprava. Na pitanje kako Vlada FBiH kao predlagač planira regulirati i unaprijediti ovu oblast, Dedić ističe da je Zakonom jasno precizirana nadležnost, obaveze, ali i odgovornosti.

"Zakonom se prvenstveno štiti šuma i šumsko zemljište i osigurava trajnost gospodarenja. Veliki, ako ne i najveći problem Zakona o šumama iz 2002. godine je što je postojala mogućnost prebacivanja odgovornosti na drugog po pitanju čuvanja i zaštite šuma. U novom Nacrtu zakona o šumama precizno je istaknuto ko upravlja, ko gospodari i čuva, a ko vrši nadzor nad obavljanjem poslova u šumarstvu, kao i sankcije za nepostupanje po propisu", pojašnjava Dedić, dodajući da uloga Federalne uprave za šumarstvo novim odredbama Zakona nije umanjena.

Novi Zakon: Federacija BiH vlasnik, kantoni i lokalne zajednice upravljaju šumama

S obzirom na to da je javnost u proteklom periodu ponajviše insistirala na pitanju vlasništva i gospodarenja šumama, ministra smo upitali da li će se kantonalni Zakoni o šumama "ugraditi" u okvirni federalni i ko će, ustvari, gospodariti šumskim bogatstvima u FBiH prema novom Zakonu, Federacija BiH ili kantoni.

"Kantonalni zakoni se trebaju uskladiti sa federalnim zakonom. Državnu šumu i šumsko zemljište po pitanju vlasništva zastupa Federalno ministarstvo, a ono zajedno sa kantonalnim ministarstvima i jedinicama lokalne zajednice, u skladu sa ovim zakonom, upravljaju ovim resursom. Državnim šumama i šumskim zemljištem na području kantona gospodarit će jedan korisnik šuma koji je odgovoran i za čuvanje šuma, a iznimno propisani su i uslovi za eventualno osnivanje novog šumsko-privrednog društva u skladu sa elaboratom o ekonomskoj opravdanosti formiranja istih", pojašnjava ministar.

Naknade za korištenje šuma: Veća sredstva lokalnim zajednicama

Kada je riječ o naknadama za korištenje šuma i poziciji lokalnih zajednica u tom kontekstu, ministar Dedić objašnjava tačan omjer prema kojem bi se naknade raspoređivale novim Zakonom.

"Naknada za korištenje državnih šuma iznosi 8 posto od prihoda ostvarenog prodajom šumskih drvnih sortimenata, računajući cijenu drveta na panju u skladu sa cjenovnikom i prihod od nedrvnih šumskih proizvoda i plaća se 1 posto namjenski prihod Federaciji BiH, 1 posto kantonu i 6 posto na račun lokalne samouprave. Naknadu za korištenje šuma uplaćivat će direktno korisnik šuma na račun lokalne zajednice do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, a na temelju izdatih računa za šumske drvne sortimente. To je bila jedna od osnovnih primjedbi lokalnih zajednica na Nacrt zakona, kao i primjedba određivanja osnovice za obračun naknade, što će se jasnije odrediti nakon provedene javne rasprave", govori Dedić.

On ističe da je niz prednosti novog Zakona o šumama u odnosu na onaj iz 2002. godine, koji je i proglašen neustavnim, podcrtavajući jasno preciziranje svih nadležnosti i odgovornosti te sankcije u oblasti šumarstva za nepoštivanje propisa.

Dodaje i da će se novim Zakonom šume kestena, kao i pojedine vrste drveća u šumama, zaštititi na način da će za njih važiti poseban režim gospodarenja, preciznije bit će proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom.


Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Vozač ratraka

Nihad Rezibegović godinama uređuje staze na Bjelašnici: Ovaj posao zahtijeva hrabrost i iskustvo

Kada žičare stanu i ljubitelji zimskih sportova odu da se ugriju i odmore, onda na padine Bjelašnice dolazi sasvim drugačija ekipa. Umjesto da skijaju, oni ratrakom pripremaju staze za skijaše. Imali smo privilegiju provozati se i "urediti" jednu stazu s Nihadom Reizbegovićem, iskusnim uposlenikom preduzeća ZOI'84 i šefom baze.