Analize

Na pomolu novi udar na prehrambenu industriju

image

Posljedice zabrane izvoza hrvatskih prehrambenih proizvoda u Rusiju mogle bi se osjetiti i u BiH, koja bi bila alternativno tržište za prodaju eventualnih viškova iz susjedne zemlje po nižoj cijeni, a što bi na kraju ugrozilo domaće proizvođače, upozoravaju oni.

Naime, veliki broj hrvatskih prehrambenih firmi skinuto je sa liste onih koje su imale dozvolu za uvoz u Rusiju, pa će ubuduće pristup tržištu od 150 miliona potrošača imati samo "Podravka" i "Sardina".

Ostali, među kojima su "Koka", "Vindija", "Belje" i "PIK Vrbovec", a koje su članice poslovne grupe "Agrokor", moraće, pod uslovom da žele da nadoknade zagarantovani gubitak, da se okrenu starim tržištima, među kojima im je, prema riječima domaćih proizvođača, ono u BiH najbliže.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže kako postoji realna opasnost za ovakav scenario, koji bi predstavljao još jedan udar na, kako je ocijenio, ionako oslabljenu i ugroženu domaću proizvodnju.

"Možemo očekivati da ta proizvodnja koja ne može da se plasira na tržište Rusije ponovo preplavi tržište Bosne i Hercegovine po damping cijenama kojima mi ne možemo konkurisati", kaže Marinković.

Kako je rekao, u ovakvim slučajevima nadležne institucije imaju obavezu da uvedu mjere zaštite domaće proizvodnje.

To ni u kojem slučaju neće izazvati kršenje bilo kojeg potpisanog međunarodnog ugovora, jer oni u svojim klauzulama sadrže odredbe u kojima je dozvoljeno uvođenje zaštitnih mjera. Nažalost, to se kod nas tumači od strane onih koji to treba da implementiraju na sasvim drugi način i mi zato idemo 23. februara na proteste kao krajnji znak upozorenja nadležnima da moraju preduzeti mjere zaštite domaće proizvodnje", zaključio je on.

Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije "Trivas", komentarišući zabranu, nada se kako su u pitanju kratkoročne političke mjere koje neće izazvati neke veće posljedice.

"Hrvatska je član EU i normalno je da će konstantno nailaziti na barijere s Rusijom. Što se tiče BiH, mi ne možemo biti u nepovoljnijem položaju nego što smo do sada bili, jer ovdje je tržište totalno pokriveno proizvodima iz Srbije i Hrvatske. Ne mogu biti prisutniji nego što već jesu", kaže Vasić.

Kako nam je rekao, ove dvije zemlje su u velikom suficitu kada je robna razmjena sa BiH u pitanju, pa i on, kao i Marinković, poziva nadležne da reaguju i zaštite domaću proizvodnju.

Inače, prema ocjeni hrvatskih medija, "rampa" za uvoz koja je spuštena u Rusiji samo je potvrda da su odnosi između dvije zemlje na veoma niskom nivou.

To je možda prošle sedmice nagovijestio i Anvar Azimov, ambasador Rusije u Hrvatskoj, koji je kazao kako ova zemlja neće više pomagati "Agrokor", a što su do sada činili kroz povoljne kredite i pogodnosti na tržištu.

Zvanična statistika pokazuje kako je iz Hrvatske za 11 mjeseci prošle godine u Rusiju uvezena roba u vrijednosti oko 162 miliona evra, od koje oko pet odsto zauzimaju prehrambeni proizvodi.

Piše: Dejan Tovilović

Biznis.ba / Nezavisne novine

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
S ljubavlju iz Dohe

Amar Hromo, bh. arhitekta koji "gradi" Katar: Naši inžinjeri su ovdje sve cjenjeniji

Amar Hromo je sarajevski arhitekta koji živi i radi u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zaljevsku zemlju je prije tri godine došao kako bi stekao iskustvo u svom poslu. Danas radi na projektima vrijednim više milijardi dolara. U slobodno vrijeme putuje po svijetu, rado se vraća u Sarajevo i preporučuje svima da dođu raditi u Katar.