Pogranični gradići polako nestaju

Iz Posavine odlaze i oni zaposleni

image Čišćenje trase kod Svilaja kuda će proći most

Pogranični gradići polako nestaju ili se pretvaraju u sela, upozorava delegat Anes Osmanović.

Anes Osmanović je 40-godišnji delegat bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije i dolazi iz Odžaka. Kaže da je, u vrijeme kad je on završavao osnovnu školu u ovom mjestu, bilo osam odjeljenja osmog razreda sa po 40 učenika, dok će njegov sin sad krenuti u prvi razred gdje će biti svega četiri odjeljenja sa po 12 ili 13 učenika.

Kabriolet-grad

Osmanović je na posljednjoj sjednici Doma naroda postavio delegatsko pitanje u vezi sa odlaskom stanovništva iz Federacije: “Kao što znamo, odlazak stanovništva u zapadnoevropske zemlje je u stalnom porastu. Frapantan je podatak nekih nevladinih organizacija da je našu zemlju u ovom našem mandatu napustilo gotovo 90.000 ljudi. Da li Vlada FBiH raspolaže tačnim ili bilo kakvim podacima o broju ljudi koji su napustili našu zemlju u posljednje tri godine? Ako te podatke ima, molim da mi se dostave, razvrstano po godinama i kantonima iz kojih se odlazilo. Šta Vlada poduzima kako bi spriječila, po mom mišljenju, najopasniji proces kojem svjedočimo od rata naovamo?”

On sve veće iseljenje Bosanaca i Hercegovaca vidi kao najveći društveni problem u FBiH, ali i u cijeloj državi. Kaže da je u sredini iz koje on dolazi glavna tema razgovora preostalog stanovništva upravo odlazak.

- Možda proces odlaska mladih i školovanih ljudi nije toliko alarmantno vidljiv iz prizme velikih gradova, međutim manji, posebno pogranični gradići polahko nestaju i postaju mala sela. Zamislite samo jedan grad kao što je moj Odžak, koji se širio, rastao na plodnoj ravnici Posavine sve do nesretnog rata i agresije. Branjen je nekoliko mjeseci ‘92. i spletom jako čudnih okolnosti u akciji proširenja koridora kroz Posavinu pada u ruke agresora. Kompletno stanovništvo se iseljava u razne kolektivne izbjegličke kampove na teritoriji susjedne Hrvatske. Uvidjevši da nema ništa od brzog povratka na svoja ognjišta, narod odlazi najviše u Austriju, Njemačku, Holandiju, Belgiju, Italiju, Dansku, Švedsku...

Odžak se Dejtonskim mirovnim sporazumom dodjeljuje FBiH. Naša policija Odžak preuzima početkom februara ‘96. potpuno razoren, opljačkan... Tada je slovio kao najporušeniji grad u BiH. Niti jednog čitavog krova nije bilo u cijeloj općini pa je dobio naziv kabriolet-grad, ali tad počinje masovni povratak naroda, najviše iz Njemačke i Hrvatske. Za kratko vrijeme se grad obnavlja, vraća život prvenstveno zahvaljujući vrijednom narodu, ali i kapitalu koji su zaradili tokom ratnog izbjeglištva. Otvaraju se privatne firme koje zapošljavaju veliki broj povratnika, a dosta porodica svoju egzistenciju nalazi u poljoprivredi, priča nam Osmanović.

Dodaje kako je povratak u Odžak uspio iako se polovina prijeratnog stanovništva nije vratila, jer su im vlade zemalja u koje su otišli pružile mogućnosti da ostanu.

“Najviše u Holandiji, Belgiji, Danskoj, a nešto i u Njemačkoj. Nekako se život odvija sve do unazad nekoliko godina, kada ponovo kreće iseljavanje. U posljednje dvije godine odlazak je masovan, prvenstveno mladih bračnih parova. Nekih većih prepreka za odlazak nema, jer većina onih koji odlaze poznaje jezik i ima kome da ode i kod koga da boravi dok se ne snađe. Stanovništvo hrvatske nacionalnosti ima hrvatske pasoše, pa bez ikakvih birokratskih prepreka nalazi poslove u zemljama EU i još lakše odlazi. U početku su odlazili oni bez posla, sada odlaze svi. I oni sa poslom. Masovno se napušta područje, kuće zaključavaju i ostaju prazne, kazao je Anes Osmanović i kolegama u Domu naroda.

Brojke

On podsjeća da je prema popisu iz 1991. u Odžaku živjelo oko 31.000 stanovnika, a da ih je na popisu iz 2013. bilo oko 18.000: “Sad nas je još manje, puno je ljudi otišlo i nakon posljednjeg popisa. Ukoliko brzo nešto ne poduzmemo u privlačenju ljudi da ostanu, do kraja godine ćemo imati dvije trećine stanovništva iseljenog iz moje općine”.

A šta kaže zvanična statistika? Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u periodu 2010 - 2015. registrovana su ukupno 14.732 iseljenja iz Federacije BiH. U 2010. FBiH je napustilo njih 2.957, naredne godine 2.600, sljedeće godine 1.704. Iz FBiH je u 2013. odselilo 2.225 stanovnika, 2014. entitet je napustilo 2.849 osoba, a 2015. iz FBiH je registrovan odlazak 2.397 ljudi. Podataka za 2016. još nema.

Naš sagovornik kaže da je odlazak stanovništva vidljiv po pustim ulicama, mjestima za izlaske. Priča kako većina onih koji su otišli, mahom iz egzistencijalnih razloga, ali i zbog nestabilne situacije u zemlji, dolazi u rodni kraj u vrijeme praznika, školskih raspusta ili godišnjih odmora: “I onda Odžak zaživi, ali kad opet odu, vide se sav jad, tuga i bijeda.

Grad nema živosti, sela su sasvim prazna, samo sa starim ljudima. Postajemo grad staraca”.

Osmanović navodi i jednu nelogičnost, pa kaže da u trenutku kad se u Posavini grade autoput i most preko Save, umjesto da ljudi dolaze, oni još više odlaze.

- Život u Posavini je skup i teško se može živjeti sa platom manjom od 1.000 KM, jer su nam cijene kao usred Sarajeva, napominje Osmanović.

Posao za lokalce

Dodaje da je stanje u poljoprivredi, od koje je većinom živjelo lokalno stanovništvo, takvo da se od toga više ne može živjeti kao što se živjelo prije rata.

- Nakon rata je otvoreno nekoliko privatnih fabrika, uglavnom od kapitala povratnika iz inostranstva i to nam je egzistencija, dodaje on.

Osmanović je na Domu naroda podnio i inicijativu: “Vlada Federacije bi trebala napraviti tematsku sjednicu. Uz dužno poštovanje, 90 posto mojih kolega u Parlamentu ne osjeća ovaj problem. Vlada bi zajedno sa načelnicima mjesta koja imaju ovaj problem trebala naći lijek za ovo stanje. Treba razmisliti i o tome da se zapošljava lokalno stanovništvo.

Kod nas ima ljudi koji dolaze raditi u Odžak, naplaćuju putne troškove, a nama biro pun kvalifikovanih ljudi, nemaju posla i onda odlaze”.

Biznis.ba / Oslobođenje

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Proizvode za inostrane kompanije

FOTO / U Prijedoru sve manje obućara: Nije sramota raditi u proizvodnim djelatnostima

Iz dvije prijedorske tvornice obuće, poručili su nadležnim ministarstvima, ali i lokalnoj zajednici, da umjesto dosadašnjih praznih priča, konkretnim aktivnostima porade na uspostavljanju takvog obrazovnog sistema kojim će privreda dobiti profile radnika koji su joj prijeko potrebni, kao i na uspostavljanju vrijednosti da nije sramota raditi u proizvodnim djelatnostima.