Dugo se činilo da u slučaju 100 posto prirodnih sokova u PET-ambalaži nema migracije antimona u sadržaj, ali su nedavne analize u Velikoj Britaniji to opovrgle. Napredak u prevenciji i terapiji karcinoma je golem, pa ipak još ne znamo sve. Rak gušterače (pankreasa) ubraja ...

...  se zasad u najmalignije. Traganje za njegovim uzrokom u najvećem pokusu, provedenom u Singapuru na 60.000 ispitanika tijekom 14 godina, potvrdilo je vezu  gaziranih napitaka i te opake bolesti. Od tih 60.000 dobrovoljaca, od raka gušterače oboljelo ih je i umrlo 140. Godišnje u svijetu taj rak ubije 230.000 ljudi. Lani je u Americi dijagnosticirano 42.000 oboljelih, a samo će ih pet posto preživjeti. Rad skupine istraživača iz Minnesote, pod vodstvom dr. Marka Pereire i kolega sa sveučilišta u Singapuru, objavljen je početkom ove godine u časopisu Journal of American Association for Cancer Research. Utvrđeno je da pet ili više gaziranih napitaka tjedno udvostručuju rizik od raka gušterače.

Pereira ne tvrdi da su gazirana pića jedini uzrok, ali vjerojatno postoji neka veza s drugim čimbenicima kao što su pušenje, stanje imuniteta, tjelesna težina, konzumiranje crvenog mesa... No ono što je sve zaprepastilo jest veliki broj umrlih u odnosu na broj ispitanika. Pereira objašnjava: »Velika količina visokoglikemičnih šećera svakodnevno iscrpljuje gušteraču i podiže razinu inzulina u krvi, što znatno povećava rizik za rak. Odavno je utvrđeno da inzulin u većim količinama potiče rak stanica, a što više gaziranih napitaka, to više inzulina u krvi«. Dok je udruženje američkih proizvođača gaziranih napitaka odbilo tu studiju kao neosnovanu, njezini autori čvrsto stoje iza nalaza dobivenih na velikom uzorku, a potvrđeni su i u Švedskoj. Čvrstina tih stavova je u činjenici da je skupina dragovoljaca dobivala potpuno prirodne voćne sokove i među njima nije bilo oboljelih od karcinoma.

No, Nacionalni institut za rak vrlo je suzdržan i još nije stavio gazirane sokove na listu rizičnih tvari, jer su u pitanju globalne kompanije i golemi kapital. Prof. dr. Ian Olver, u ime australskog Vijeća za rak, vjeruje u dobivene rezultate, ali smatra da su potrebna dodatna istraživanja, jer nisu uzeti u obzir čimbenici poput pušenja i konzumiranja crvenog mesa. Rak gušterače je maligno oboljenje koje unatoč suvremenim metodama liječenja ima za posljedicu visoku stopu mortaliteta. A mnogi smatraju da je neizlječiv, pogotovo kad se kasno otkrije. Iako pravi uzrok tog raka još nije poznat, pušenje se smatra glavnim rizičnim čimbenikom. Procjenjuje se da je kronični pušač dva-tri puta ugroženiji od tog raka, nego nepušač. I dijabetes je povezan s rakom gušterače, jer 10-20 posto bolesnika kojima je dijagnosticiran taj karcinom imaju dijabetes. Postoji i veza s konzumiranjem masnih jela, odnosno pretilosti, piše Vjesnik.

Pereira nije slučajno izabrao Singapur za pokus, jer tamo je relativno zdrava (kineska) populacija, koja još nije sasvim prihvatila zapadne običaje, pa loše navike kao čimbenici rizika nisu bili prisutni. No, istraživači su zaintrigirali stručnu javnost i otvorili novo poglavlje u pristupu tom raku kod kojeg je stopa preživljavanja samo pet posto. Kad rak u tijelu već postoji, činjenica je da stanice tog novog tkiva za svoj rast troše glukozu znatno više nego druge. Kad takav pacijent konzumira gazirane napitke, time »pomaže« razvoju bolesti, ali još nema dokaza da bi ta pića sama po sebi inicirala pojavu raka.
No, čini se da uz provokaciju inzulina, na optuženičkoj klupi za rak gušterače sjede i neki drugi čimbenici na koje smo zaboravili. Sve je bilo dobro dok su se gazirana pića prodavala u staklenoj ambalaži. PET-ambalaža uvedena je sedamdesetih godina prošlog stoljeća na osnovi polietilen tereftalata.

Pakiranje je bilo revolucionarno u odnosu na staklo i nitko nije mario za probleme dok se nisu pojavili radovi, kojima se načelo pitanje interakcije plastične mase i sadržaja, tj. kiselina i drugih spojeva. Utvrdilo se da se u proizvodnji PET-ambalaže, u svojstvu katalizatora, koriste toksični i kancerogeni spojevi antimona, posebice antimon trioksid ili antimon triacetat.
Švicarci su digli na noge stručnu javnost otkrićem da spojevi antimona reagiraju sa sadržajem pakiranja, tj. da je migracija moguća tako što su istodobno pakirali vodu i gazirane napitke, pa su relativno lako otkrili da je migracija u drugom slučaju veća. Pridružili su se i njemački stručnjaci, koji su upozorili na mogućnost interakcije PET ambalaže i sadržaja, a na prvom mjestu bili su upravo gazirani napitci. Uslijedila je kapitalna pogreška: kriterij za razinu antimona u vodi nije identičan antimonu u gaziranim napitcima (gdje bi morao biti manji), što je otvorilo Pandorinu kutiju problema. Rad objavljen lani u časopisu Environmental Health Perspective uzdrmao je zadnje nade u neškodljivost PET-ambalaže, jer je dokazano da ftalati, koji otpuštaju antimon, djeluju toksično i potencijalno kancerogeno. Što je viša temperatura i trajanje kontakta ambalaže i sadržaja, veći je rizik. U limenkama tog rizika nema, jer su iznutra presvučene zaštitnim lakom.
Dugo se činilo da u slučaju 100 posto prirodnih sokova u PET-ambalaži nema migracije antimona u sadržaj, ali su nedavne analize u Velikoj Britaniji to opovrgle: antimon iznad dopuštenog limita utvrđen je u 42 od 100 uzoraka. U nekima je koncentracija bila 17 puta viša od dopuštene. Antimon trioksid je toksičan slično kao arsen, s tim da su glavobolja i mučnina prvi znaci, a može slijediti depresija. Kod djece koja najviše konzumiraju iz PET-ambalaže, ti se znakovi teško primjećuju. Taj spoj je i potencijalno kancerogen. No, ono što najviše šokira jest da dugotrajno djelovanje antimona na zdravlje ljudi nije istraženo, pa se samo pretpostavlja. Fatalno je i da se antimon trioksid u laboratoriju izvrsno izvlači limunskom kiselinom, a upravo je ona u svakom napitku i voćnom soku.

Biznis.ba