Šemsudin Dedić

Novi Program poticaja konačno ima razvojnu komponentu

image Šemsudin Dedić

Kada sam preuzeo dužnost ministra zatekao sam čak 50 miliona maraka duga i taj iznos smo uspjeli u potpunosti sanirati tek početkom ove godine. Tek nakon toga moguća će biti konačna stabilizacija plaćanja, redovnost i sigurnost isplata koja je našim poljoprivrednicima prijeko potrebna, kaže u razgvoru za Vijesti.ba federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić sa kojim smo razgovarali o Programu poticaja za poljoprivredu u 2018. godini.

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Vlada Federacije BiH usvojila Program poticaja za poljoprivredu za 2018. godinu, a na kojem je Ministarstvo na čijem ste čelu radilo od početka mandata u okviru reforme sistema dodjele poticaja. Šta su to noviteti i po čemu se ovogodišnji program razliku od prethodnih?

DEDIĆ: Možemo izdvojiti dvije najbitnije promjene u ovogodišnjem Programu. Prije svega, ove godine smo konačno u potpunosti razdvojili fizička lica od pravnih osoba. Ja sam prilikom javne rasprave predočio udruženjima poljoprivrednika podatke o tome ko je sve do sada dobijao poticaje. Ima tu ljudi uposlenih u raznim branšama koje nemaju nikakve veze sa poljoprivredom, pa čak i državnih službenika. Svi su oni kroz neku vrstu proizvodnje sticali dodatnu zaradu a u programu bili su ravnopravni sa osobama koji od poljoprivrede žive i hrane svoje porodice.

Ministarstvo je od samo početka mandata ove Vlade ohrabrivao poljoprivrednike da osnivaju obrte. S jedne strane naš cilj je bio konačno uređivanje sistema, s druge, pak, za same poljoprivrednike bitno je da se registruju pa da oni i njihove porodice steknu prava iz domena socijalne i zdravstvene zaštite.

Druga bitna novost jeste da smo po prvi put u program uvrstili kapitalne investicije, dakle nabavku opreme i mehanizacije, regres kamate na kredite za investicije, ali i komasaciju zemljišnih parcela.. Također, nakon što smo usvojili neophodne zakonske akte prvi put smo u pravilnik mogli uvrstiti organsku proizvodnju.

Preduslov napretka naše poljoprivrede i postizanja veće konkurentnosti na tržištu jeste modernizacija gazdinstava u koju se, nažalost, do sada nije ulagalo. Ne može budžet ministarstva biti sveden samo na poticaje. On mora imati i razvojnu komponentu i ovogodišnji program je ima.

Ima i određenih promjena kad je u pitanju poticanje određenih vrsta proizvodnje. Naprimjer, ove godine se u Programu po prvi puta našla proizvodnja maline i lješnjaka na minimalnim površinama koje su propisane zakonom, a koje su dosad poticane samo od kantona. Veoma je bitno da nakon prošlogodišnje krize na tržištu zaštitimo dosadašnji nivo proizvodnje, a to je obaveza svih nivoa vlasti.

- Program poticaja za ovu godinu vrijedi 58.200.000 KM. Svjedoci smo da su u proteklom periodu poticaji bili predmet brojnih zloupotreba i da su često završavali u pogrešnim rukama. Ima li ovogodišnji Program odgovor na to kako eliminisati dosadašnje manjkavosti u raspodjeli sredstava?

DEDIĆ: Teret zloupotreba koje ste spomenuli poljoprivrednici su osjetili na sopstvenoj koži. Kao što sam više puta naglašavao, kad sam preuzeo dužnost ministra zatekao sam čak 50 miliona maraka duga i taj iznos smo uspjeli u potpunosti sanirati tek početkom ove godine. Tek nakon toga moguća će biti konačna stabilizacija plaćanja, redovnost i sigurnost isplata koja je našim poljoprivrednicima prijeko potrebna.

Da se ništa slično nikad više ne dogodi, mi smo prije svega stavili u funkciju nova informatička rješenja za obradu zahtjeva kojima je omogućen bolji nadzor i kontrola. Bitnu ulogu igra i već pomenuto razdvajanje korisnika novčanih podrški na fizička lica i poljoprivredne obrte i pravna lica. Registrovani poljoprivrednik kojem je poljoprivreda osnovna djelatnost i koji uredno izmiruje svoje obaveze prema državi ima sad veća prava i veće poticaje.

Isto tako, u onim vrstama proizvodnje gdje smo primjetili veliki broj nepravilnosti odlučili smo se za ukidanje podrške, jer iste mogu poticati i bolje kontrolisati kantoni. Ovo je slučaj, naprimjer, poticaja za rasplodne junice za fizička lica.

- Ranije je usvojen i Program podsticaja za veterinarstvo za ovu godinu. Šta je obuhvaćeno ovim programom?

DEDIĆ: Kroz ovaj program Ministarstvo finansira provedbu niza mjera koje imaju za cilj prevenciju, suzbijanje, kontrolu i iskorjenjavanje zaraznih bolesti kod životinja. Naš zadatak jeste da osiguramo uslove za plasman bh. proizvoda animalnog porijekla na strano tržište, što podrazumijeva ispunjavanje strogih kriterija zaštite zdravlja životinja.

Činjenica da naši proizvodi postaju sve traženiji u inostranstvu je najbolji dokaz da kvalitetno radimo taj posao. Da vas podsjetim, u ovom trenutku imamo otvoren izvoz mesa na tursko tržište, Evropska unija je otvorila svoje tržište na mlijeko i mlječne proizvode, a ubrzo očekujemo i dozvolu za izvoz mesa peradi i proizvoda od mesa peradi. Ima interesa i drugih zemalja tako da mislim da u kratkom roku možemo računati na otvaranje još nekih novih tržišta.

- Parlament FBiH još nije usvojio zakon o šumama, iako ga je Vlada uputila u parlamentarnu proceduru. Kakva sudbina čeka ovo zakonsko rješenje i šta su posljednice njegovog neusvajanja?

DEDIĆ: Nezahvalno je prognozirati kakva budućnost čeka Zakona o šumama s obzirom da se u ovom trenutku na čekanju nalaze deseci zakonskih rješenja koje je Vlada Federacije uputila u proceduru a funkcionisanje parlamenta je još uvijek otežano.

U svakom slučaju, radi se o jednom veoma bitnom reformskom zakonu koji bi značajno doprinio razvoju naše privrede, otvaranju novih radnih mjesta i koji Vlada od samog početka smatra jednim od svojih proriteta. Javnosti je poznato da naša drvna industrija bilježi nevjerovatne uspjehe. S druge strane, poznat je i problem nedostatka sirovine koji te uspjehe na neki način ograničava. Vlada Federacije je već poduzela određene korake da pomogne našim privrednicima iz ovog sektora. Imali smo na snazi zabranu prometa trupaca, dogovorenu zajedno sa RS-om. Razgovara se i o uvođenju taksi na izvod rezane građe.

Ipak, u konačnici najvažnije je da konačno popunimo nedostatke koje imamo u legislativi. Od 2009. godine, kad je prethodni zakon proglašen neustavnim, naše šume nemaju nikakve zaštite. Suočavamo se sa bolestima, ilegalnom sjećom i njihovim generalnim propadanjem. Cilj zakona je prije svega zaštita šuma. Također, nakon njegovog usvajanja planirali smo donošenje Uredbe o kriterijima za raspodjelu sirovine koja će favorizivati preduzeća s najvećim stepenom finalizacije proizvoda. Mislim da je ovo najbolje sistemsko rješenje problema drvne industrije.

Biznis.ba / Vijesti.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Veliki uspjeh

Selma Porović među 13 mladih naučnika Svjetske akademije perinatalne medicine

Stomatologinja i direktorica škole "Ian Donald" u BiH Selma Porović postala je članica Svjetske akademije perinatalne medicine, odjeljenja mladih naučnika koje ima 13 članova iz cijelog svijeta.