Direktor USAID EIA

Ognjen Marković: Bez investicija u energetski sektor nema razvoja

image Ognjen Marković

Bosni i Hercegovini nedostaju ključni strateški dokumenti koji će jasno odrediti faze i pravce u kojima će se odvijati dalji razvoj energetskog sektora, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Ognjen Marković, direktor USAID EIA projekta, a uoči 4. Energetskog samita, koji sutra počinje u Neumu.

"Ne može se reći da vlade ne prepoznaju značaj energetskog sektora, ali je činjenica da nekim pitanjima nije dat odgovarajući značaj. Ovo se posebno odnosi na nastavak reforme energetskog sektora i usklađivanje legislative i regulative s Trećim energetskim paketom", kaže Marković.
 
NN: U kojem obimu BiH koristi potencijale u oblasti obnovljivih izvora energije?
 
MARKOVIĆ: Sasvim je jasno da su potencijali u oblasti obnovljivih izvora energije u našoj zemlji nedovoljno iskorišteni. Na primjer, šumski otpad, otpad i ostaci sa stočnih i peradarskih farmi predstavljaju vrijedan izvor energije koji se treba više koristiti, jer prema analizama procijenjeni tehnički potencijal za proizvodnju električne energije iz biomase je približno 1.100 GWh (sedam odsto od ukupne proizvodnje električne energije u BiH). Izgradnja elektrana koje proizvode energiju iz otpada znači i nove prihode za mala i srednja preduzeća iz poljoprivrednog, drvoprerađivačkog i sektora uzgoja stoke budući da se otpadni proizvod pretvara u vrijednu robu. Općenito, energetski sektor BiH i u ovom segmentu može imati značajnu ulogu u rastu ukupne ekonomije.
 
NN: Da li su nadležni prepoznali značaj energetskog sektora?
 
MARKOVIĆ: Ne može se reći da vlade ne prepoznaju značaj energetskog sektora kao jedne od ključnih ekonomskih poluga razvoja, ali je činjenica da nekim pitanjima iz sektora nije dat odgovarajući značaj. Ovo se posebno odnosi na nastavak reforme energetskog sektora i usklađivanje legislative i regulative s Trećim energetskim paketom. Zbog ovoga je Energetska zajednica i pokrenula više postupaka protiv BiH. Posebno istaknut problem je organizacija sektora gasa. Složene i neusaglašene procedure izdavanja dozvola za gradnju novih energetskih objekata, nepostojanje strateških dokumenata i prostornih planova za posljedicu imaju i neiskorištenost energetskog potencijala BiH. Bez novih investicija u energetski sektor BiH neće moći osigurati nastavak ekonomskog razvoja i održati svoju sigurnost u snabdijevanju električnom energijom. Kako bi se uklonile ove prepreke i iskoristio investicioni potencijal, BiH bi trebalo da preduzme odlučnu i hitnu akciju u cilju pojednostavljenja režima izdavanja dozvola. Upravo ćemo na panelu "Investicije" na 4. Energetskom samitu identifikovati ključne preporuke za pojednostavljivanje režima izdavanja dozvola. Sve preporuke će uzeti u obzir pitanje transparentnosti, efikasnosti i harmonizacije režima izdavanja dozvola za izgradnju projekata energetske infrastrukture u BiH. Predstavit ćemo i Vodič za investitore i administraciju, koji bi trebalo da pomogne u efikasnijoj proceduri za izdavanje dozvola za gradnju.
 
NN: Postoji li uopšte jasna vizija razvoja energetskog sektora koja teži obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti?
 
MARKOVIĆ: Zaključci i preporuke koje će poslati eksperti bit će dobra osnova za kreiranje energetske politike u narednom periodu. Kao novost u odnosu na prethodne samite, ovaj će biti interaktivne prirode, jer će se očekivati i aktivno učešće prisutnih koji će o raznim pitanjima glasati putem aplikacije. Također, prezentacija ključnih poruka održat će se treći, završni dan samita pred donosiocima odluka od kojih se očekuje da u narednom periodu povuku ključne poteze za dalji razvoj energetskog sektora u BiH. Glavni pristup održivom ekonomskom razvoju mora uspostaviti konkurentni energetski sektor, koji značajno štiti građanski životni standard i pozitivno utiče na konkurentnost drugih grana u privredi. Istovremeno, BiH iskazuje opredjeljenje ka evropskim integracijama. Imajući to u vidu, neophodno je, u razmatranju daljeg razvoja energetskog sektora uzeti u obzir EU energetsku politiku koja je bazirana na sljedećim elementima: tržište energijom, energetska efikasnost prije svega, smanjenje emisija, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, te gas kao ključni energent u prijelaznom periodu. Nestrpljivo dočekujemo 4. Energetski samit kako bismo povezali ključne aktere energetskog sektora u BiH, posebno predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, i predstavnike političkih partija kako bi predložili rješenja koja će odrediti pravce razvoja energetskog sektora u BiH.
 
NN: Da li je zakonska regulativa najveći problem?
 
MARKOVIĆ: Prema izvještaju Svjetske banke "Doing Business 2018", koji, između ostalog, ocjenjuje i efikasnost izdavanja dozvola, BiH se nalazi na 166. mjestu od ukupno 190 zemalja obuhvaćenih ovim izvještajem. Investitor koji želi investirati u nove energetske objekte u BiH mora dobiti otprilike 50 različitih dozvola sa različitih nivoa vlasti. Ovako kompleksan postupak ishođenja dozvola rezultirao je investicionim vakuumom u BiH, u kojem su se desile samo neke značajnije investicije u proteklih 30 godina, što ne odgovara stanju energetskih objekata i potrebi za njihovom zamjenom.
 
NN: Gdje se još nalaze prepreke kada je u pitanju investiranje u energetski sektor?
 
MARKOVIĆ: Nedostaju nam ključni strateški dokumenti koji će jasno odrediti faze i pravce u kojima će se odvijati dalji razvoj energetskog sektora. U ovom kontekstu treba naglasiti i potrebu saradnje sa susjedima s ciljem uspostavljanja pravnog okvira za korištenje graničnih i zajedničkih vodnih potencijala.
 
NN: Mijenja li se situacija u oblasti energetske efikasnosti? Prevladava mišljenje da je svijest na veoma niskom nivou.
 
MARKOVIĆ: Prema anketama rađenim u 2016. i 2017. godini od strane USAID-a, poznavanje opće javnosti o radu i ulogama učesnika u energetskom sektoru nije na zavidnom nivou, a po brzini djelovanja nadležnih u ovom sektoru mislim da se odgovor nameće sam.
 
NN: Kakve projekte će USAID podržati kada je sektor energije u pitanju?
 
MARKOVIĆ: Ovaj projekat je direktna podrška USAID-a ovom sektoru i mi imamo još 14 mjeseci zajedničkog rada sa domaćim ekspertima i drugim donatorima da pomognemo da se donesu važne odluke kako bismo što prije uhvatili priključak s ostalim zemljama regiona i reformirali energetski sektor u skladu s njegovim interesima i planovima vezanim za EU integracije te uskladili s EU energetskom politikom.
 
NN: Koliko nadolazeći četvrti Energetski samit može promijeniti stvari. O čemu će se na njemu diskutovati i šta javnost može očekivati od njega?
 
MARKOVIĆ: Mnogo očekujemo od ovogodišnjeg energetskog samita jer je krajnje vrijeme za neke ključne odluke i kreiranje vizije razvoja energetskog sektora. Uspjeli smo na jedno mjesto dovesti vrhunske stručnjake, inženjere, kao i donosioce odluka, a sve to pratit će najvažniji mediji u BiH kako bi se i javnost bliže upoznala s najaktuelnijim informacijama u ovom sektoru. Održivi razvoj energetskog sektora u BiH kroz obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, gas i ugalj kao energenti, tržište energije, investiciona klima za ulaganje u energetski sektor, regulatori kao okosnica razvoja energetskog sektora, te njihova uloga u energetskoj efikasnosti ključne su teme panela 4. Energetskog samita.
 
NN: Da li su prethodna tri izrodila neke ideje, projekte ili inicijative koje su realizovane ili u nekoj fazi realizacije?
 
MARKOVIĆ: U prethodne četiri godine doneseni su neki vrlo važni dokumenti od kojih je dio u fazi implementacije. Neki od tih dokumenata su Nacionalni plan za redukciju emisija iz velikih ložišta, Nacionalni plan za energetsku efikasnost, Nacionalni plan za obnovljive izvore, Tržišna pravila. Čitav niz drugih dokumenata u vidu smjernica i nacrta koji uređuju energetski sektor je napravljen u ovom periodu. Sva pitanja koja tretiraju spomenuti dokumenti su razmatrana i na prethodnim samitima kada su i utvrđeni mogući pristupi njihovoj izradi i implementaciji. Zaključujemo iz ovoga da je samit imao uticaja na ovakav razvoj situacije. Naravno da treba reći da je na samitima razgovarano i o pitanjima i temama koja su još u nezavršenoj fazi.

 

Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Dijaspora investira

Nada u povratak: Almir Hodžić u Trnopolju proizvodi stočnu hranu

Almira Hodžića pronalazimo na farmi u Trnopolju. Posljednjih dana radi intenzivno na pripremama za izgradnju objekta i silosa koji će služiti za proizvodnju stočne hrane pri kompaniji FANA Arifagić.