Stanimir Vukićević

Ekonomska razmjena između Srbije i BiH je pet puta veća

image Stanimir Vukićević

Stanimir Vukićević proveo je ukupno osam godina u ulozi ambasadora Republike Srbije u Bosni i Hercegovini, a uskoro završava svoju misiju. U oproštajnom intervjuu za Klix.ba govori o svom boravku u Sarajevu, najavljenoj izgradnju puteva Beograd - Sarajevo, odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, paravojnim formacijama...

Gospodine Vukićeviću, dva mandata ste proveli na poziciji ambasadora Republike Srbije u Bosni i Hercegovini. Kakve utiske ćete ponijeti iz Sarajeva nakon svoje misije?

U Sarajevu sam proveo dva mandata, više od osam godina. U njemu se nisam osjećao strancem, mnogo građana Sarajeva me poznaje i stičem utisak da su me i oni primili kao dio njihove sarajevske sredine. To je najviše što jedan diplomata može da doživi i zbog čega svakako treba da bude zadovoljan. U tih proteklih osam godina nisam doživio nijedan, čak ni simbolični incident. Sva vrata za kontakte i ostvarivanje mojih poslova su bila otvorena i bilo je zadovoljstvo predstavljati Srbiju u Bosni i Hercegovini. Stekao sam dosta prijatelja, upoznao dosta dragih ljudi sa kojima sam provodio puno vremena i pored zadovoljstva sa profesionalnog aspekta, to je najveće bogatstvo koje nosim iz Bosne i Hercegovine.

Hoćete li poželjeti da se vratite u Sarajevo, bar ako/kada bude izgrađen najavljeni autoput Sarajevo - Beograd?

Moj odlazak iz Sarajeva ne podrazumijeva ni moj definitivan rastanak sa Bosnom i Hercegovinom jer bi to značilo i rastanak sa svim dragim prijateljima koje sam ovdje stekao. Normalno, dolazit ću u Sarajevo. Ako budem čekao da se izgradi autoput Beograd-Sarajevo, to će tražiti izvjestan broj godina, a ja ne želim toliko čekati.

Pređimo na izgradnju autoputa. Kako gledate na dogovor o izgradnji prstena autoputa na trasi koja bi spajala Sarajevo i Beograd i kakve su Vaše informacije u vezi s najavljenim "megaprojektom"?

Infrastrukturno povezivanje Srbije i Bosne i Hercegovine je neminovnost i potreba privreda, kao i ljudi obje zemlje. Činjenica je da sadašnja saobraćajna infrastruktura ne odražava ni želje ni opredjeljenje u Srbiji i Bosni i Hercegovini te se izgradnja autoputa/brzog puta nameće kao potreba, i sa bilateralnog aspekta, ali i kao vrlo značajan doprinos regionalnoj saradnji i kvalitetnom povezivanju cijelog regiona sa Evropom.

Svakako da dogovor u Turskoj zadovoljava sve opcije i daje mogućnost povezivanja sa Bosnom i Hercegovinom, sa juga preko Vardišta i Višegrada, ali i spajanjem privrednih centara Srbije i BiH, preko Tuzle, Bijeljine i Brčkog. U narednom periodu možemo očekivati razradu ovog "megaprojekta" i uključivanje svih zainteresovanih, ali moramo biti svjesni da je za izgradnju kompletnog prstena potrebno vrijeme. Nekoliko godina.

Kako biste ocijenili odnose Bosne i Hercegovine i Srbije, naročito nakon zajedničke posjete člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Turskoj?

Ja sam prvi ambasador koji je iz Beograda došao u Sarajevo, 2001. godine, i sada u drugom mandatu Bosnu i Hercegovinu napuštam početkom 2018. godine. To je i prilika da se uporede odnosi sa početka prvog mandata sa odnosima na kraju drugog. Bez ikakve lažne skromnosti i namjere uljepšavanja, odnosi između Srbije i Bosne i Hercegovine su veoma uznapredovali.

Ovim ne želim da kažem da su sva pitanja koja stoje između dvije zemlje riješena, ali postoji drugačiji odnos koji je novi kvalitet u odnosima između Srbije i Bosne i Hercegovine, da su razgovori na visokom i najvišem nivou intenzivirani, a posebno da su oni otvoreni, iskreni i da nema "tabu" pitanja. Pokreću se i pitanja koja su u prošlosti potiskivana uz izgovor da bi mogla narušiti odnose.

Činjenica da su samo u drugoj polovini prošle godine ostvarena dva susreta na nivou šefova država (u septembru je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio u Sarajevu, a u decembru sva tri člana Predsjedništva BiH u Beogradu) sama po sebi govori o spremnosti da međusobno komuniciramo i razgovaramo o interesu mira i stabilnosti regiona, kao i u interesu građana Srbije i BiH.

Normalno, ni Srbija, ni Bosna i Hercegovina ne zapostavljaju trilateralu u koju je uključena Turska, sa kojom obje zemlje održavaju prijateljske odnose i kojima je ona značajan ekonomski partner. U tom svjetlu se gleda i na nedavni susret u Istanbulu.

Ranije ste govorili da, kada je riječ o ekonomskoj saradnji Bosne i Hercegovine i Srbije, postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti. Kako biste ocijenili ekonomsku saradnju i kako bi se ona mogla unaprijediti?

Zadovoljstvo je podvući da ekonomska saradnja Srbije i Bosne i Hercegovine svake godine, u kontinuitetu bilježi porast trgovinske razmjene. Od, koliko se sjećam, 300 miliona dolara sa početka mog mandata, došli smo do 1,6 milijardi eura u trgovinskoj razmjeni. Obje zemlje pokazuju spremnost da se ekonomska saradnja i dalje unapređuje i da dobija nove okvire. Mogućnosti za unapređenje vidimo u zajedničkom nastupu na trećim tržištima, zajedničkim ponudama na svjetskom tržištu u oblasti turizma, energetici, proizvodnji zdrave hrane, infrastrukturi, u oblasti namjenske industrije.

Ono čime se Srbija i Bosna i Hercegovina mogu pohvaliti jeste potpisan međudržavni dokument o zajedničkom nastupu na trećim tržištima i da je u Istanbulu otvoreno zajedničko ekonomsko predstavništvo Srbije i Bosne i Hercegovine.

Ne treba zaboraviti ni činjenicu da su ministri za ekonomske odnose sa inostranstvom Rasim Ljajić i Mirko Šarović imali više zajedničkih posjeta u nekoliko zemalja. Također, kao dokaz spremnosti da se ekonomska saradnja odvija bez prepreka, ukazujemo i na potpisan Sporazum o uklanjanju bescarinskih barijera i zajedničkom stavu da se taj proces prati i promptno reaguje.

Diplomatijom ste se počeli baviti još u vrijeme zajedničke države. Kakvi su Vaši daljnji planovi?

Da, ja sam u diplomatiji dosta dugo. Službovao sam u mnogim zemljama, ali sam profesionalno najviše bio vezan za naš region. O budućem diplomatskom angažovanju ću razgovarati po povratku u Beograd.

Budući da Vas je bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić imenovao na funkciju ambasadora Republike Srbije u Bosni i Hercegovini, jedan dio bh. javnosti i na Vaše djelovanje gleda sa skepsom. Da razjasnimo stvari: Nikolić je tokom obilježavanja neustavnog Dana RS-a kazao da od srca želi samostalnost i nezavisnost Republici Srpskoj. Kakav Vaš stav s tim u vezi?

Bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je potpisivao ukaze o postavljenju svih ambasadora koji su u njegovo vrijeme bili postavljani na dužnost u raznim državama svijeta. U mojoj 40-godišnjoj diplomatskoj karijeri nisam čuo niti pročitao da je bilo koji ambasador bilo koje države izašao iz profesionalnih okvira i komentarisao, odnosno ogradio se od izjave svog predsjednika. Također, nisam čuo da je bilo koja zemlja prozivala ambasadore da to učini.

Svjedočili smo u posljednje vrijeme zaoštrenoj političkoj situaciji, što se reflektovalo i na terenu kroz pojavu određenih paravojnih formacija u Republici Srpskoj. Kako gledate na taj problem?

Situacija u Bosni i Hercegovini je dosta složena. Moj apel je da se ništa ne čini što bi tu situaciju dodatno opteretilo. Ja nemam informacija o paravojnim snagama koje pominjete u Republici Srpskoj, osim onih koje pročitam u dnevnoj štampi.

Međutim, ono što želim da podvučem i poručim čitaocima jeste da je Srbija zainteresovana za stabilnost Bosne i Hercegovine, spremna je da pruži pomoć kada se to iz Bosne i Hercegovine zatraži, jer nestabilnost nama susjedne države, nikako nije poželjna i reflektuje se, ne samo na Srbiju, već i na cijeli region.

Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Bosanska Posavina

Korparstvom se bavi još samo nekoliko porodica: Od pruća stvaraju čuda i ne daju da zanat zamre

Korparstvo je zanat u Bosanskoj Posavini star više od stotinu godina, a brojne porodice dugo su, izrađujući predmete od vrbovog pruća, imale posao na kućnom pragu i sigurnu egzistenciju. Ovi ljudi znali su od pruća isplesti korpe, ukrasne predmete, pa i namještaj - stolove i stolice za bašte.