Lejla Rešić

Zaustavili smo prekomjerno zapošljavanje

image Lejla Rešić

Lejla Rešić, ministarka uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, u intervjuu za "Nezavisne" sumirala je godinu na izmaku, pa kaže da su rezultati dobri, a posebno su se istakla neka zakonska rješenja.

"Naš cilj je bio zaustavljanje prekomjernog zapošljavanja. Godinu dana nakon što smo propisali da na 1.000 stanovnika lokalna uprava može imati maksimalno troje zaposlenih u administraciji mislim da smo to upravo uspjeli da napravimo", kazala je Rešićeva.

Govoreći o nerazvijenim opštinama, ministarka je rekla da je prije sedam godina bilo nemoguće očekivati da lokalne zajednice učestvuju u projektima, a danas se već takmiče ko će više i bolje.

NN: Prije godinu dana propisano je da na 1.000 stanovnika lokalna uprava može imati maksimalno troje zaposlenih u administraciji. Kakvi su rezultati toga?

REŠIĆ: Ono što je bila glavna misija te odredbe je zaustavljanje prekomjernog i nepotrebnog zapošljavanja u lokalnim zajednicama. Godinu dana kasnije, mislim da smo upravo to uspjeli da napravimo. U ovoj godini mi smo se fokusirali da pratimo šta se događa po lokalnim zajednicama i definitivno bilježimo trend da nema zapošljavanja na način kako je to bilo prije. Svi se danas u lokalnim zajednicama bave sanacijom, time kako da riješe taj višak, a tu su definitivno broj jedan i dva Višegrad i Trebinje. Trebinje je zateklo katastrofalno stanje, oni su imali preko 140 zaposlenih viška. Sanirali su to donekle, rade različite kombinacije, neki ljudi prelaze u druge institucije i oni su taj broj uspjeli smanjiti za oko 50 odsto. Višegrad ima otprilike isti taj omjer naslijeđenih problema, ali s obzirom na to da su manja opština, manji broj stanovnika i budžet, problemi su znatno veći. Osim te klauzule troje zaposlenih na 1.000 stanovnika, mi smo i procentualno napisali u zakonu da broj onih koji su angažovani na određeno vrijeme ne može biti veći od deset odsto u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Na ta dva načina suzbili smo zapošljavanje. Da li ćemo mi do kraja 2018. razgovarati sa Savezom opština i gradova da taj broj ne bude tri nego, recimo, 3,2 zaposlena na 1.000 stanovnika, to je ono nešto što nam tek predstoji. Ali, najbitniju stvar smo uradili, a to je zaustavili smo prekomjerno zapošljavanje.

NN: Strategija razvoja lokalne uprave i samouprave 2017 - 2021. na snazi je već određeno vrijeme. Šta je pokazala dosad?

REŠIĆ: Ono što je definitivno novitet je da smo mi prvi put kao resurs definisali dijasporu, a ne nešto sporadično, nego zaista kao kvalitetan resurs s kojim naše lokalne zajednice mogu raditi i sarađivati. Formirali smo i Savez za implementaciju strategije, poslije praznika ćemo imati prvi sastanak. Očekujem da tu definišemo ideju kako bolje iskoristiti dijasporu, kako da ih uvežemo i oživimo sve to. To je definitivno novitet na takav način raditi i posmatrati nešto što dosad nije ni pomišljano.

NN: Imamo mnogo nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština, pa na koji način popraviti njihov status i da li je upravo privlačenje stranih investicija neko od rješenja?

REŠIĆ: Dugo razgovaramo s lokalnim zajednicama, posebno tim izrazito nerazvijenim, njih je 33 u RS i u 2018. godini broj ostaje potpuno isti, jer Vlada je već usvojila odluku o razvijenosti, tako da smo morali promijeniti pristup. Sljedeće godine grant za izrazito nerazvijene opštine iznosi 2.300.000 KM. Tih 300.000 maraka će biti posebno definisano uredbom i iskorišteno za sufinansiranje projekata kod trećih lica.

Na primjer, jedna lokalna zajednica će se kod nekog partnera s kojim uspostavi komunikaciju prijaviti za projekat. E sad, svi ti projekti traže učešće lokalnih zajednica i bez obzira na to što su to sredstva od 10.000 do 20.000 KM, naše lokalne zajednice ih najčešće nemaju ili ih nemaju u tom trenutku kada bi trebalo da ih uplate i zbog toga se često dešavalo da čitav projekat propadne. Zbog toga smo odlučili da se uključimo u tu priču, da mi budemo ti koji će finansirati taj iznos. Na taj način ćemo riješiti određeni broj radnih mjesta ili ćemo riješiti pitanje snabdijevanja komunalnog preduzeća, kupiti sanitetska vozila, vozila za vatrogasce. Ti projekti su obično vrijedni oko 100.000 KM, a za njih je to velika stvar. Mi smo planirali da je tih 300.000 KM dovoljno za prvu godinu, a stvarno bih voljela da me lokalne zajednice demantuju i pokažu da je trebalo da planiramo više novca, to bi me stvarno učinilo srećnom. Mi se definitivno mijenjamo. Prije sedam godina bilo je nemoguće očekivati da lokalne zajednice učestvuju u projektima, danas se već takmiče ko će više i bolje.

NN: Šta je urađeno u vezi s registrom zaposlenih, to jest onih koji primaju platu iz budžeta RS?

REŠIĆ: Od 1. januara 2018. dobijamo zakon koji se zove Zakon o zaposlenima kod budžetskih korisnika. RS već deceniju ima registar državnih službenika, vodi ga Agencija za državnu upravu, koja će voditi i ovaj registar. Ovo je praktično prošireni registar, a to znači da će svi oni koji primaju platu iz budžeta biti vidljivi u registru. Izuzetak su radnici MUP-a RS, koji će zbog bezbjednosnih aspekata biti drugačije pozicionirani, što je potpuno očekivano. Ovo je ujedno i jedna od obaveza Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Reformske agende i mislim da je RS prva koja je tu obavezu ispunila, a naš konsultant je bila Svjetska banka. Ono što smo dodali su i kaznene odredbe za one koji ne budu dovoljno ažurno unosili podatke. Nakon unošenja ćemo vidjeti sa Svjetskom bankom koji su naredni koraci, tako da primjenu očekujem od polovine naredne godine. Nezavisno od njih i naših obaveza, mi smo jedan takav registar uradili i za lokalne zajednice i vjerujem da će i jedan i drugi u funkciji biti u isto vrijeme. Ovaj registar nije bio naša obaveza nego naša svijest, jer su to prosto trendovi koje treba da imate.

NN: Premijerka RS Željka Cvijanović je nedavno rekla da je zahvaljujući informacijama koje je dobila s lokalnog nivoa dosta privrednih subjekata spaseno od propasti. Koliko je ta komunikacija na kojoj znam da insistirate važna?

REŠIĆ: Ona je od suštinskog značaja, ako ne komunicirate s ljudima i slušate samo sebe nećete imati ni dobre zakonske odredbe niti ćete čuti šta su realne potrebe građana, a one se mijenjaju vrlo brzo. Lokalne zajednice su to gdje se život odvija, građani 70-80 odsto prava ostvaruju u lokalnoj zajednici. Republika Srpska je Banjaluka i Trebinje, ali i Istočni Mostar, Goražde, Kupres i Srnetica. Banjaluka i Novo Goražde egzistiraju na potpuno dva različita načina, sistemi su potpuno drugačije uređeni, ali ti građani moraju imati najpribližnije istu uslugu. Kako ćemo mi to izvesti - to je već druga priča i umjetnost. I zato je važno komunicirati.

NN: U desetom mjesecu ste bili na kongresu lokalnih i regionalnih vlasti u Savjetu Evrope. Možemo li neka iskustva iz razvijenijih zemalja primijeniti kod nas?

REŠIĆ: Možda negdje do 2011. godine ta delegacija nije bila koncipirana na ovaj način, nisu možda shvatili ozbiljnost kongresa i svih tih tijela pri Savjetu Evrope. Godinu poslije to se zaista promijenilo. Nama u RS je zaista važno da se naš glas čuje. Zanimljivo je da kada dođete tamo i krenete raditi, predstavite sve što ste uradili, naravno mi smo teritorijalno mali, nismo Rusija nažalost, ali kada krenete pričati vidite da muke koje svi imaju imamo i mi i obratno. Tada shvatite da uopšte niste toliko daleko u nekim zakonskim i operativnim rješenjima kao što se neko trudi da to predstavi. Živimo mi život Evrope, sve te probleme koje oni imaju, a nama je važno da se čuje naš glas iz RS. Sada nas vrlo jasno i glasno čuju, a mi se uvijek potrudimo da kažemo sve.


Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
U BiH sam pronašla svoj izazov

Travničanka među 18 najuspješnijih mladih ljudi u svijetu

Direktor "Networksa" Ajla Fijuljanin iz Travnika uvrštena na listu 18 najuspješnijih mladih ljudi u svijetu.