Ministar prometa i komunikacija BiH

Jusko o brzoj cesti, projektu Unsko-sanske pruge, mostovima na Gradišci i Tari, BHRT-u i procesu digitalizacije

image Ismir Jusko

Večerašnji gost Dnevnika TV1 bio je Ismir Jusko ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine. Portal Biznis.ba razgovor prenosi u cijelosti.

TV1: Već mjesecima se govori o trasi autoputa ili brze ceste Sarajevo – Beograd. Ima li pomaka na tom planu, s obzirom da su stavovi entitetskih vlada, ali i stavovi opozicije i vlasti u RS dijametralno suprotni?

JUSKO: Kao što je javnost upoznata inicijativa o spajanju Sarajeva i Beograda brzom cestom koju bi finansirala turka vlada je stara već 12 mjeseci. U inicjalnom dijelu mi smo imali prijedloge za 12 ruta, na kraju se svelo na tri. Ja sam prije 4 mjeseca poslao pismo turskom ministru da dobijemo finansijsku konstrukciju koliko su spremni investirati u cestu i koji bi to način bio, da li je to koncesija ili kredit. Dobio sam odgovor koji sam znao a to je da turska vlada stoji iza projekta međutim traži jasno definisanje od strane bh vlasti, koja je zvanično zajednička ruta sa kojom ćemo da se spojimo sa Srbijom.

Prije deset dana je trebao biti organizovan sastanak, međutim na njemu se nisu pojavili predstavnici federalnog ministarstva i ja sam dao nalog da se sastanak organizuje u toku iduće sedmice. To je pripremi sastanak u kojem su eksperti iz sva tri ministarstva i koji trebaju da donesu zvanične informacije koje će pomoći premijerima i ministrima da idemo ka zvaničnom definisanju rute. Ne ide nam u prilog da se razvlači ovaj projekat, ja sam čak čuo i opciju za dva kraka, jedan da ide preko Tuzle a drugi preko Goražda, a na kraju od strane Federacije i imamo dva prijedloga i od strane RS-a jedan i sada je stvar da usaglasimo jedan i da u sve to uključimo i predstavnike Srbije
 
TV1: Koja je dionica, po vašem mišljenju, najoptimalnija, uzevši u obzir sve aspekte?

JUSKO: Neka to eksperti kažu, međutim biću slobodan da kažem kada govorimo o Tuzli ona trpi najviše zagušenje kada je u pitanju saobraćaj jer preko 22 hiljade vozila gravitira u regiji Tuzle svaki dan i ta dionica treba da bude pokrivena ili na ovaj ili na onaj način a isto tako kada uzmemo Istočnu Bosnu koja je odsječena od kvalitetne transportne infrastrukture, zbog toga eksperti trebaju da donesu odluku.
 
TV1: Očekujete li da će se moći naći kompromis po pitanju trase?

JUSKO: Imamo opciju ili da nađemo kompromis ili da propadne projekat. Sa naše strane dat ćemo sve da budemo konstruktivni. Bitno je reći da državno ministarstvo nije u procesu donošenja odluka jer se tu pitaju entitetska ministarstva.
 
TV1: Kada je u pitanju izgradnja  Koridora 5C. Čekaju se akcize, kako bi se deblokirala kreditna sredstva za izgradnju kako koridora, tako i brojnih drugih saobraćajnica. Šta očekujete u narednom periodu po pitanju, kako akciza, tako i izgradnje Koridora?

JUSKO: Nakon projekata u Trstu koji su dobili podršku od strane EU komisije, moramo biti iskreni i reći da je to jedna od najvećih pobjeda BiH u tome segmentu jer od 6 delegiranih projekata, 4 su došla u BiH, 500 miliona KM i oko 95 miliona KM grant sredstava trebaju da dođu u BiH, međutim komesar Hanh je je jasno naglasio da je to uslovljeno akcizama. Dosta često sam pitan šta je plan B. Imao sam priliku razgovarati sa oko 5 potencijalnih investitora koji nisu pitali za akcize i koji su toliko jaki da svaki od njih može ponaosob uzeti Koridor 5C i raditi bez ikakvih problema. Jedino što pitaju je zašto se ne raspisuju međunarodni tenderi. Međunarodn tendere raspisuju entiteti jer je to u njihovoj nadležnosti. Koridor 5C ne bi trebao da bude u talačkoj situaciji, ivestitori žele da dođu a stvar je na onima koji to mogu da pokrenu tendere.

TV1:  Proteklih dana aktuelizirali ste i projekt Unsko – sanske pruge, na koju se, kako ste rekli, čeka više od deset godina. Kada se može očekivati početak realizacije tog projekta?

JUSKO: Izuzetno sam radostan što smo nakon deset godina čekanja pokrenuli aktivnosti koje su vezane za ovaj bitan projekat koji spaja BiH i Hrvatsku i sa tri bitne luke Zadar, Split i Šibenik. Ja sam sa ministrom Olegom Butkovićem dogovorio sve detalje koji su vezane za angažovanje jednog operativnog tima koji će izvršiti analizu šta je sve neophodno da se izvrši revitalizacija te pruge. Želim naglasit odličnu saradnju resorsnih minstarstava. Na današnjoj sjedici Vijeća ministara usvojena je informacija koja je vezana za ovaj projekat i već možemo krenuti u narednih 15 dana sa radom i i skorije vrijeme donijeti zvaničnu informaciju, koliko je to novca, šta treba da se aktivira ta pruga. Bitno je istaći da imamo pozitivne reakcije sa svih strana.
 
TV1: Ko su zainteresirani investitori za taj projekat? Jeste li razgovarali s međunarodnim kreditorima?

JUSKO: To je odmah bilo nakon potpisivanja sporazuma sa ministrom Butkovićem. Dobili smo punu podršku sa te strane, banke su zainteresovane da odmah finansiraju taj projekat ali evo da sačekamo da ekspertna grupa uradi svoj dio posla, i ono što bi posebno htio da istaknem, nećemo čekati deset godina jer jedini resurs koji nemamo je vrijeme i to će uticati na ekonomski razvoj tog dijela BiH.

TV1: Dugo se priča i o mostu Gradiška. U kojoj fazi je taj projekt?

JUSKO: Taj projekat je bio otpisan i preko osam miliona eura je bilo upitno. Imao sam sastanke sa predstavnicima EU komisije, i evropske banke, taj novac je spašen. Mi smo sada u pripremi internacionalnog tendera i on bi trebao biti raspisan početkom iduće godine, i vjerujemo da se uskoro može početi sa radom i stavljanjem u funkciju ovog mosta koji je jako bitan.

TV1: Možda i problematičnije, a svakako za građane nesigurnije,  je pitanje pravca preko Šćepan polja za Crnu Goru. Šta se radi na tom pitanju, a kako bi se u određenoj mjeri uredio taj put?

JUSKO: Na zadnjoj konferenciji u Varšavi imao sam sastanak sa ministrom iz Crne Gore i pitao sam da li je Crna Gora zainteresovana da krene sa svoje strane i dobio sam odgovor da su u potpunosti zainteresovani i da to isto očekuju sa naše strane. Dugo se to čekalo ali sada imamo punu podršku da taj put bude stavljen u funkciju, međutim i to je na nivou entiteta. Razgovarao sam sa predstavnicima RS-a o tome zašto bi naši vozači išli preko Trebinja jer je to ruta koja je duža tri sata a preko Šćepan Polja bi došli za kraće vrijeme i robna razmjena bi bila veća. Ministarstvo je definisalo spojnu tačku između BiH i Crne Gore kada je u pitanju most preko Tare. Crna Gora do tog momenta nije imala te prijedloge, mi smo dali tri prijedloga, iz Crne Gore su odabrali jedan tako da smo sa te strane završili sve bitne stvari koje prethode spajanju.

TV1:  S kopna pređimo na more. Aktuelna tema je i hrvatska najava izgradnje Pelješkog mosta, te protivljenje dijela stranaka iz Federacije. Kako gledate na sve rečeno proteklih mjeseci?

JUSKO: Ministarstvo je spremilo informaciju koja je bila vezana za nas, ali prokomentarisat ću nešto što se desilo prije 11 godina kada su u tome momentu krenuli pregovori o tehničkim specifikacijama mosta i njegovom neškodljivom prilazu Neumu, međutim po stavu stručnjaka prvo se trebala utvrditi granica pa tek onda ići na most. Ja sam pristalica otvorene komunikacije jer ne znam da je dopisima riješeno puno problema, i mi smo sve probleme rješili neposrednom komunikacijom i to je jedini način da riješimo sve probleme pa i ovaj

TV1:19. oktobra 2019. BiH bi trebala preuzeti punu kontrolu svoga neba. Nedavno je počelo školovanje potrebnih 69 kontrolora letenja. Kako ide proces obuke i hoćemo li biti spremni?

JUSKO: Vratit ću se na sedmi dan svog mandata kada sam pitao zašto mi ne kontrolišemo svoje nebo i zbog čega dnevno gubimo 100 hiljada KM. Nisam pristalica toga da nešto što pripada nama plaćamo bilo kome drugom. Imamo sjajne ljude, kapacitirane da rade najsofisticiranije poslove i samo je bila kočnica zašto nemamo educirane ljude da rade taj posao. Sa nadležnim institucijama krenuli smo u realizaciju projekta i naših 69 kontrolora leta ide na edukaciju u Češku. Imao sam sastanak sa češkim ministrom i tražio sam da kontrolori svoj praktičan rad imaju na aerodromima u EU, tako da ćemo do 2019 preuzeti kontrolu nad našim nebom sa kadrom koji je educiran kao njihove kolege širom EU i svijeta.

TV1: Kakva je trenutna situacija po pitanju finansija BHRT-a. Je li riješen neki od brojnih problema s kojima se javni servis susreće?

JUSKO: Svo vrijeme je bio problem u zakonu koji je donesen prije deset godina i imao je svoje manjakovsti i jedini način je novo zakonsko rješenje kada je u pitanju javni servis. Radna grupa koja je delegirana od strane Vijeća ministara radi na tome pitanju i prema informacijama koje ja imam, do kraja mjeseca bi trebali donijeti određene zaključke.
 
TV1: Aktuelno je i pitanje digitalizacije. Posebno druge faze u kojoj su i privatni mediji. U kojoj fazi je proces?

JUSKO: Na samom početku mandata dao sam nalog digitalna strategija i ona je promijenjena. Ja sam to prezentovao Vijeću ministara dobili smo podrški, spremili smo tender, raspisali smo međunarodni tender i onda je bio jedan period na koji nismo mogli uticati a to je bio period žalbi koji je trajao 6 mjesci. Ponekad sam davao izjave jer sam očekivao da će to prije biti završeno međutim postoje procesi na koji mi nemamo uticaj. Taj period žalbi je sada završen i ovoj momentu ekspertni tim radi na analizi dvije ponude i uvjeren sam da do juna iduće godine BiH može biti pokrivena sa 85 posto digitalnog signala koji direktno utiče na 4G mrežu. Jedna kvalitetna saradnja sa predstavnicima mobilnih operatera doprinosi da paralelno idemo sa digitalizacijom i 4G mrežom. U ovom momentu BiH je sa Ukrajnom na zadnja dva mjesta u Evropi ali ja sam uvjeren da ćemo do juna iduće godine biti među prvih 15 zemalja u Evropi, kako sa procesom digitalizacije tako i sa 4G mrežom.

Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Pokrenuo biznis

Admir Ganibegović, povratnik u Modriču: Živio sam u Njemačkoj, ali najljepši je rodni kraj

Admir Ganibegović se vratio u Modriču prije šesnaest godina, nakon što je početkom rata devedesetih godina morao napustiti svoj dom. Rat je proveo u izbjeglištvu u Njemačkoj, u Minhenu, a prve poratne godine proveo je u sarajevskom naselju Ilidža.