Ljubo Grizelj

Tražimo više novca od države da naš poduzetnički duh može biti kvalitetnije izražen

image Foto: Klix.ba

Grude su mala, ali za naše uslove ekonomski razvijena sredina. Problem je razvoj infrastrukture posebno jer su zahtjevi privrednika, ali i pogranični karakter sredine takvi da traže više. O svemu tome za Klix.ba govorio je načelnik Gruda Ljubo Grizelj, zanimljiv i elokventan sagovornik, širokog obrazovanja i shvatanja prostora i vremena u kojem djeluje.

Na prvo i klasično pitanje bilo kojem glavnom općinskom rukovodnom kadru, načelniku, o tome kako se živi u njegovoj sredini, Grizelj odgovora da Gruđani dijele sudbinu okruženja.

"Nas ponajviše karakteriše taj geografski položaj, granica s Hrvatskom, imamo tridesetak kilometara državne granice pa to uslovljava socijalni, obrazovni, a nkad možda i privredni život u Grudama. Kod nas su izražene dnevne, sedmične, kao i sezonske migracije stanovništva. Dosta građana radi u sezoni na Jadranu, od Dubrovnika do Crikvenice", priča nam o karakteru svoje općine Ljubo Grizelj, navodeći da čak dva autobusa srednjoškolaca putuje preko granice svaki dan.

Život uz granicu drugačije formira i porodice, živote ljudi koji nastanjuju taj prostor. Migracije idu i u drugom smjeru, tako dnevno nekoliko stotina ljudi dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije na posao u neki od gruđanskih poslovnih subjekata.

"Pojedinačni standard je prosječan ili natprosječan, ali zajednički standard, kako se kolokvijalno naziva komunalnom infrastrukturom, je u nekim segmentima čak ispod prosjeka. Na rubovima smo prometnih pravaca, daleko smo od većih centara, Mostar na sat vremena vožnje nam je najbliži pa tako dođemo 'daleko od očiju, daleko od srca'. Pogotovo smo u svakom pogledu daleko od Sarajeva, posebno u ovoj državi koja je dobro centralizirana u svakom pogledu, posebno u segmentu kontrole finansijskih tokova", nezadovoljan je Ljubo Grizelj.

Više daju, nego što dobivaju

Općina Grude participira u ukupnom ostvarenom prihodnu Federacije BiH s viš od 1,5 posto, blizu jedan posto na nivou cijele države, dok u podijeli javnih prihoda participiraju sa 0,7 posto, što je uzrok nezadovoljstva u ovoj maloj hercegovačkoj sredini, narativ koji slušate je sličan onom u Tuzlanskom kantonu.

"Dijete koje pohađa školu ovdje i dijete u Sarajevu nisu u istom položaju, dvostruko više novca se odvaja za sarajevske općine i to nas opterećuje. Statistički mi jesmo osma ili deveta općina po stepenu razvoja prema Zavodu za programiranje razvoja Bosne i Hercegovine i sve to lijepo izgleda, ali s druge strane mi infrastrukturno nismo ni približno tako razvijeni, ni lokalne saobraćajnice, niti kanalizacijski sistem, kao ni neki drugi nisu ni približno razvijeni kako bismo mi to htjeli", kaže nam Ljubo Grizelj.

Trideset hiljada kamiona godišnje prođe kroz mali centar općine, kažu da su svake godine, pa i ove, delegirali projekt zaobilaznice prema resornom ministarstvu i JP Ceste Federacije, ali je sve zapelo na Zakonu o akcizama.

"Centralizacija finansija, a decentralizacija funkcija, tako je kultura decentralizovana i mi imamo kulturnu manifestaciju u čast Antuna Branka Šimića, jednog od najvećih pjesnika s početka dvadesetog vijeka, a nikad za nju od države nismo nikad dobili ni fening", jasan je Ljubo Grizelj.

Uz sve te probleme i ograničenja Grude imaju cijelu seriju vrlo uspješnih poslovnih priča, a načelnika smo upitali u čemu je tajna uspjeha. Kako to da su Violeta, Grafotisak i slične kompanije nastale i danas uspješno posluju baš tu.

Danas općina ima dvostruko više zaposlenih nego ikad u historiji

"Grude kao općina su nastale 1955. godine i u prvih dvadesetak godina svog postojanja bile su najnerazvijenija općina u BiH, a samim tim i jedna od najnerazvijenijih u Jugoslaviji. Ja sam generacija koja je 1976. maturirala na makadamu. Tada je nekad i krenula intezivnija industrijalizacija i napravljeno je nekoliko fabrika, ali sve to je propalo još prije raspada bivše države, odnosno prelaska na drugi sistem državnog uređenja. Grude su dočekale novo vrijeme, vrijeme tržišnih odnosa i poduzetništva dočekale neopterećeni velikim socijalističkim mastodontima, ostacima socijalističke privrede, koje je tada trebalo spašavati. Gruđani su mogli svoje iskustvo sticano u zapadnim zemljama na privremenom radu implementirati u svoju sredinu i kreirati uslov zdrave konkurencije i privređivanja", objašnjava nam načelnik Grizelj.

Danas u Grudama ima dvostruko više zaposlenih nego ih je ikad u historiji bilo. Ipak i ovdje je izražen problem odlaska građana, ne toliko kao u drugim mjestima, jer ima posla, a načelnik ima svoje viđenje stvari.

"Podatak da ljudi odlaze ja i ne doživljavam toliko loše kao drugi, naravno, svako voli da mladi ljudi ostaju ovdje. Ipak, treba znati da su ljudi ovih prostora uvijek odlazili, ali su se i vraćali. Veći problem za mene su demografske politike i demografski odnosi. Danas imamo malobrojne porodice koje više ne mogu nadomjestiti stalne odlaske. Bila je ona uzrečica 'Hercegovina sve naseli, a sebe ne raseli', ali to danas neće moći više tako biti. Treba reći da je odgovornost na svima nama da stvaramo bolje uslove za ove koji su ovdje, razlikujući uvijek rad od nerada, stavljajući rad kao vrijednost na prvo mjesto, svi možemo pomoći da više ljudi ostaje i radi ovdje. Kako naši ljudi rade za strane poslodavce, da tako rade ovdje, uz angažman svih ostalih, globalni uslovi kod nas bi se poboljšali", kazuje nam Ljubo Grizelj.

Vlast je dobra kad ne ometa privredu

Grude imaju izuzetno bogatu i brojnu dijasporu, mnošto uspješnih ljudi iz javnog života, ali i hotelijera, vlasnika preduzeća metalne i prerađivačke industrije, koji dio svog posla transferiraju i u Grude.

"Zbog toga mi Susrete grudskih poduzetnika dižemo na nivo Dana općine i ne susreću se samo ovi naši iz Gruda, već i ovi koji posluju vani. Dolaze, razgovaraju, a nešto se i dogovori i realizira. Radimo dosta i na razvoju poduzetničke infrastrukture, već tri-četiri godine razvijamo jednu ozbiljnu poduzetnički zonu, to je jedna green field investicija. Tu smo dobili i podršku Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, koje je u nekoliko navrata pomoglo, što je dobar primjer odnosa viših nivoa vlasti", priča nam Grizelj, navodeći uz osmjeh kako je neki grudski poduzetnik na pitanja kakva je vlast, kazao 'dobra je, ne smeta'.

Grizelj kaže kako pojedinac ne može napraviti ništa, pa makar on bio i načelnik općine. Lokalni ljudi treba da prihvate činjenicu da niko njihovu sredinu i njihov život neće urediti, nego to trebaju uraditi oni sami, ta sredina neće ići naprijed. Tek ako kritična masa prihvati neku vašu ideju, onda može biti napretka.

Načelnik svoju sredinu vidi kao visokopotentnu, koristeći njen geografski položaj, kulturnotradicijske komponente i naglašen poduzetni duh, posebno ističe važnost obrazovanja i tri osnovne i jednu srednju školu u kojoj stasavaju buduće generacije.



Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Vozač ratraka

Nihad Rezibegović godinama uređuje staze na Bjelašnici: Ovaj posao zahtijeva hrabrost i iskustvo

Kada žičare stanu i ljubitelji zimskih sportova odu da se ugriju i odmore, onda na padine Bjelašnice dolazi sasvim drugačija ekipa. Umjesto da skijaju, oni ratrakom pripremaju staze za skijaše. Imali smo privilegiju provozati se i "urediti" jednu stazu s Nihadom Reizbegovićem, iskusnim uposlenikom preduzeća ZOI'84 i šefom baze.