Otkrio pozadinu trgovinskog spora

Rasim Ljajić: Hrvatska ima ozbiljan deficit u trgovini voćem i povrćem

image Rasim Ljajić

Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija bio je jedan od sudionika sastanka u Sarajevu gdje su se okupili resorni ministri zemalja iz regije kako bi dogovorili strategiju nakon što je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede donijelo pravilnik čija bi primjena u značajnoj mjeri mogla otežati i usporiti izvoz voća i povrća u Hrvatsku.

Na sarajevskom sastanku rečeno je kako bi – ne ukine li Hrvatska od kraja sedmice odluku o povećanju taksi za fitosanitarni nadzor voća i povrća – i zemlje regije, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora, mogle uvesti protumjere.

Neposredno nakon povratka u Beograd sa sarajevskog sastanka novinar Telegrama, Drago Hedl, razgovarao je s Rasimom Ljajićem i pitao ga je li Hrvatska najavila Srbiji uvođenje novih mjera.

“Ne da nije najavila, nego smo bili posve iznenađeni uvođenjem tih mjera. Ni druge zemlje u regiji nisu bile obaviještene. Apsolutno niko nije znao da su te mjere uvedene, a kamoli da nam je to neko najavio, što je inače praksa kada se uvode takve i slične mjere”, kazao je Ljajić.

TELEGRAM: Jeste li vi ili neko iz Vlade Srbije bili u kontaktu s ministrom Tolušićem?

LJAJIĆ: Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Branislav Nedimović, Tolušićev partner iz Srbije, razgovarao je s njim u dva navrata nakon što su mjere uvedene i nakon što smo tražili da hrvatska Vlada razmotri mogućnost ukidanja tih mjera.

TELEGRAM: Kakav je bio ishod tih razgovora?

LJAJIĆ: Koliko znam ministar Tolušić je objasnio da se radi o mjerama usklađivanja s propisima Evropske unije, da nije bila namjera zaoštravati situaciju i da je Hrvatska bila iznenađena reakcijama iz Srbije, no ništa konkretno nije dogovoreno.

TELEGRAM: Planirate li susret ili razgovor s ministrom Tolušićem i prije sastanka u Podgorici koji je najavljen na sastanku u Sarajevu?

LJAJIĆ: Jedan od zaključaka sastanka u Sarajevu jest da se uskoro nađemo u Podgorici, a Podgorica je izabrana zbog toga što je Crna Gora najneutralnija zemlja u cijeloj ovoj situaciji, s obzirom da ona nema veliki izvoz voća i povrća u Hrvatsku. Htjeli smo i na taj način pokazati da smo apsolutno spremni za razgovore, jer je to jedino rješenje. Mjere i kontramjere napravile bi štetu svima i na kraju bismo mogli samo podvući crtu i zbrajati ko je izgubio više, a ko manje. To je potpuno besmisleno. Također, cijenu inspekcijskog nadzora valja uskladiti s prosjekom onih koje važe u EU i zemljama u okruženju.

TELEGRAM: Hoćete li se odazvati sastanku u Hrvatskoj koji je ministar Tolušić upravo predložio?

LJAJIĆ: Najmanji je problem gdje će se sastanak održati ukoliko postoji volja da se problem riješi. Ovo je klasična protekcionistička mjera i svaka od zemalja mogla bi uvesti tu mjeru, a to bi nas vratilo u vrijeme dogovorne ekonomije i reguliranja izvozno uvoznih poslova od strane države. Jedino tržišni princip i slobodno kretanja roba trebalo bi biti način međusobnih odnosa, a ne protekcionističke mjere koje ćemo donositi.

TELEGRAM: Kakve kontramjere kani poduzeti Srbija?

LJAJIĆ: Svaka zemlja pa tako i Srbija može uvesti čitav niz mjera, istih ovakvih kakve uvodi Hrvatska, da se kontrolira svaka pošiljka, svaka isporuka i voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina…, a da se ne povećavaju carine i dadžbine. Dakle da sve, prividno, bude u skladu s načelima slobodne trgovine. Svaka zemlja može se tako ponašati, no mislim da ćemo zbog toga svi trpjeti štetu. Hoće li ta šteta biti manja ili veća, irelevantno je. No, u ovom slučaju lopta je u dvorištu Hrvatske i to prije svega vašeg Ministarstva poljoprivrede koje je taj pravilnik i donijelo i koje bi ga trebalo izmijeniti.

TELEGRAM: Koliko je u ovom trenutku omjer uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda između Srbije i Hrvatske i ko će imati veću štetu ne dođe li do dogovora?

LJAJIĆ: Srbija je prošle godine u Hrvatsku izvezla voća i povrća u vrijednosti od oko 19 miliona eura, a uvezli nešto više od 10 miliona. Naših 160 proizvođača izvozi voće i povrće samo u Hrvatsku. Srbija, gledajući ukupno, ima suficit u trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom, no valja imati na umu da u Srbiji radi oko 200 hrvatskih tvrtki koje vjerojatno dobar dio proizvoda izvoze u Hrvatsku, dok mi u Hrvatskoj imamo 5 – 6 tvrtki, čiji su vlasnici državljani Srbije. Tako da je taj suficit, djelomično i rezultat te činjenice. Kada bismo gledali strukturu izvoza i uvoza, Hrvatska ima deficit izvoza voća i povrća u Srbiju, ali ne samo u Srbiju već i u razmjeni s drugim zemljama. Primjerice, Hrvatska uveze dvostruko više paradajza nego što ga izveze, zelene salate osam puta više uveze nego što izveze, uvoz kajsija, breskvi i šljiva devet je puta veći od izvoza. Uvoz bijelog luka čak je 13 puta veći od izvoza, uvoz i izvoz krompira je u omjeru 8 : 1. To nije povoljno za Hrvatsku, ali ne možete proizvođače zaštititi tako što ćete uvoditi administrativne, protekcionističke mjere koje će na taj način omogućiti prednost domaćim proizvođačima.

Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Tradicija od 1869.

Zadruga Livač u blizini Banje Luke dnevno proizvede 100 kg trapista po "tajnoj recepturi"

Jedna od mnogih asocijacija na pomen imena Banje Luke je, bez ikakve sumnje, i čuveni sir trapist, s recepturom koju su u grad na Vrbasu donijeli katolički redovnici, pristigli ovdje još 1869. godine i osnovali samostan Marija Zvijezda, a potom kroz proizvodnju sira, piva, sukna i drugih artikala predstavljali privredni zamajac ovog dijela Bosne i Hercegovine.