Mirsad Jašarspahić

BiH dopisima ne rješava ništa, jer vrijeme je na strani proizvođača iz Hrvatske

image Mirsad Jašarspahić

Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić za Vijesti.ba analizira odluku Hrvatske da enormno poveća takse za fitosanitarni pregled voća i povrća, ali i (ne)blagovremenu reakciju BiH na ovaj potez. Možda je Hrvatska spremna da, pod eventualnim pritiskom Evropske komisije, nakon dvije ili tri sedmice revidira odluku i da se prilagodi. No, do tog momenta prednost će imati proizvođači iz Hrvatske, ističe on.

Govorim rječnikom naših privrednika, jer nisam ni političar ni državnik - dopisi ne rješavaju ništa. BiH je već trebalo da nađe neku sličnu mjeru, a druga strana bi prepoznala o čemu se rad. Ako bih napravio kontramjeru, ne bih je tako zvao, nego bih rekao da se radi o zaštiti domaćeg tržišta, poručuje Jašarspahić u razgovoru za Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: Smatrate li opravdanim mjere Hrvatske da 22 puta poveća takse na uvoz vođa i povrća iz trećih zemalja, među kojima je i BiH?

JAŠARSPAHIĆ: Ako posmatramo sa bh. aspekta, aspekta države koja je potpisnica SSP-a, odluka Hrvatske je neopravdana, jer se teži ka jedinstvenom tržištu i jedinstvenom ekonomskom prostoru. S druge strane, SSP ostavlja državama određenu mogućnost aktivnosti kada to procijene kao zaštitu tržišta i slično. Dakle, nešto u šta se može "upakovati" takva odluka, što je očigledno Hrvatska i uradila, kako bi u jeku sezone dala maksimalan prostor svojim proizvođačima i zaštitila domaću proizvodnju. Stoga je takav akt dobar za hrvatske proizvođače.

Firme članice Privredne komore FBiH očekuju da BiH barem nekada uradi tako nešto, da procijeni vanjskotrgovinsku razmjenu sa zemljama u susjedstvu i da na osnovu dobijenih podataka ustanovi koje uvozne robe našim proizvođačima prave najveće probleme i najveću konkurenciju na bh. tržištu. Na osnovu toga se planiraju i prave aktivnosti, kao što je to u konkretnom slučaju uradila Hrvatska.

Odluka ove države nije opravdana, ali su mi smiješna takmičenja u izjavama da takav potez ne valja i da ga treba kritikovati, zatim sastanci na ministarskom nivou, pisanje protestnih nota... Naše nadležne institucije uputile su dopis Evropskoj komisiji. Međutim, vrijeme ide na ruku onima koji su donijeli takve mjere.

VIJESTI.BA: Šta to konkretno znači?

JAŠARSPAHIĆ: Ukoliko Evropska komisija odreaguje, proteći će sasvim dovoljno vremena da veliki broj roba izvoznika na teritoriji Hrvatske sa teritorija BiH i drugih zemalja regije budu u nekonkurentnom položaju, te da izgube dio tržišta. U pitanju je, dakle, vrijeme.

VIJESTI.BA: Očekujete li da Hrvatska pod eventualnim pritiskom EU odustane od spornih mjera? Maloprije ste kazali da SSP ostavlja mogućnost aktivnosti određenim državama ukoliko procijene da će tim zaštititi svoje tržište.

JAŠARSPAHIĆ: Možda je Hrvatska spremna da, pod eventualnim pritiskom Evropske komisije, nakon dvije ili tri sedmice revidira odluku i da se prilagodi. No, do tog momenta prednost će imati proizvođači iz Hrvatske. Na takav način se ne može praviti jedinstveno tržište i jedinstveni ekonomski prostor. Ako želimo praviti jedinstveno tržište, svi moramo biti na istom nivou da bismo mogli preduzimati iste mjere.

VIJESTI.BA: Raspolažete li podacima koliko privrednika iz FBiH je trenutno ugroženo, a koliko je njih, kako vrijeme odmiče, potencijalno ugroženo povećanjem taksi?

JAŠARSPAHIĆ: Kako vrijeme odmiče imaćemo konkretnije podatke. Do sada su na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH adresirane desetine dopisa domaćih uzgajivača i proizvođača. To su inicijalni dopisi, a tek sada možemo posredstvom raznih udruženja doći do procjene štete.

No, smatram da to nije suština priče. Prema mom mišljenju, BiH je uvijek u nekom defanzivnom položaju u odnosu na države iz susjedstva. Nikada do sad nismo čuli da postoje žalbe iz Hrvatske ili Srbije prema Evropskoj komisiji zbog nekog poteza BiH. Ako pogledamo podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni, vidjećemo da je uvoz iz Hrvatske u BiH duplo veći nego što je izvoz iz BiH u Hrvatsku. Isti omjer je i kada je u pitanju Srbija. Kada bismo svi povukli iste poteze, BiH bi prošla najbolje, jer bismo tako zaštitili domaću proizvodnju i popravili bismo skor odnosa uvoza i izvoza u našu zemlju.

VIJESTI.BA: Očito je da istih poteza zemalja regije neće biti. Na današnjem sastanku nadležnih ministara iz BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije između ostalog je zaključeno da će, do rješenja problema sa Hrvatskom, svaka od zemalja u cilju zaštite sopstvenih ekonomskih interesa preduzeti konkretne mjere. Srbija je već to uradila.

JAŠARSPAHIĆ: Srbija je prekjuče pokrenula korake i sva roba koja bude dolazila iz Hrvatske u ovu državu podlijegaće dodatnim i specijalnim laboratorijskim nalazima, koji će trajati do mjesec dana. U tom periodu faktički hrvatskih proizvoda neće biti na policama u Srbiji.

Ponovio bih ono što sam prethodno rekao, a to je moj lični, ali i stav članica Privredne komore FBiH - BiH je uvijek u nekom odbrambenom položaju. Čekamo da se nešto iz Hrvatske ili Srbije dogodi, pa mi onda reagujemo, kritikujemo, žalimo se raznim komisijama... Volio bih da jednom BiH napravi neki sličan potez, pa da međunarodna zajednica na nas vrši pritisak, ali da pokažemo da imamo stav prema našim domaćim proizvođačima.

SSP, jedinstveno tržište, liberalizacija tržišta i slično imaju svoje dobre strane, ali svaka zemlja, pa i one u EU, uvijek pronalaze način kako da raznim mjerama da prioritet domaćim proizvođačima.

VIJESTI.BA: Niko sa sigurnošću ne može potvrditi u kojem roku ovaj problem može biti riješen. Prethodno ste upozorili da je upravo vrijeme najveći problem, jer kako protiče, negativne posljedice su veće. Kad i kako BiH mora reagovati?

JAŠARSPAHIĆ: Prema mom mišljenju, BiH je već morala dati odgovor i uopšte ga ne najavljivati. Pomalo je smiješno prijetiti kontramjerama. Smatram da je BiH i analitike o vanjskotrgovinskoj razmjeni trebalo da pronađe modalitet da uradi nešto slično onome što je Hrvatska uradila. Možda ne za iste robe, jer možda za iste robe ne bismo imali efekat, nego za druge robe na osnovu čega bismo zaštitili veći dio domaće proizvodnje u smislu da u roku od, recimo, mjesec dana imamo maksimalno više robe domaćih proizvođača u tržnim centrima i prodavnicama u BiH.

To čak ne bih ni nazvao kontramjerama, nego zaštitom domaće proizvodnje, standardizacijom i slično. Nazivajući poteze kontramjerama, mi trgovinsko nadmudrivanje dižemo na politički nivo, a na tom nivou stvari se sporo rješavaju. Potrebno je mnogo vremena i problem se rješava u epizodama - sastanci na nivou ministara, pregovori, dogovori, ponovni pokušaji, pritisci preko Evropske komisije...

Govorim rječnikom naših privrednika, jer nisam ni političar ni državnik - dopisi ne rješavaju ništa. BiH je već trebalo da nađe neku sličnu mjeru, a druga strana bi prepoznala o čemu se rad. Ako bih napravio kontramjeru, ne bih je tako zvao, nego bih rekao da se radi o zaštiti domaćeg tržišta.

VIJESTI.BA: Je li to poruka nadležnim domaćim institucijama?

JAŠARSPAHIĆ: Najvažnija poruka nije ni domaćim političarima ni državnicima, niti Hrvatskoj niti Srbiji, nego Bosancima i Hercegovcima koji kupuju u BiH - prije nego što primaknete korupu kasi, pogledajte još jednom u njen sadržaj i izbacite sve što nije iz BiH.

Imam poruku i nadležnim institucijama svih zemalja regije. Kupci u zemljama regije su tradicionalno naviknuti na robe iz regiona. I još uvijek više vjeruju robama iz susjedstva nego iz drugih zemalja Evrope. Zamislite šta će se dugoročno desiti ukoliko se nastavi sa ovakvim politikama "nadmudrivanja u susjedstvu" i čije će robe nadomjestiti prostor koji nastane zbog eventualnih trgovinskih, necarinskih i drugih osmišljenih barijera.

Razgovarala: Nevena Ćosić

Biznis.ba / Vijesti.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Sok zdravlja

Magistar ekonomije iz Mostara proizvodi visokokvalitetni i ljekoviti sok od divljeg nara

Alija Tipura, šezdesetogodišnji magistar ekonomskih nauka, u Podgoranima, osamnaest kilometara sjeverno od Mostara, ima veliku plantažu divljeg nara te proizvodi visokokvalitetni i izuzetno ljekovit sok.