Mirko Šarović

Septembar rok da se pridružimo Transportnoj zajednici

image Mirko Šarović

Ne možemo da budemo pesimisti, posebno mi koji vodimo Savjet ministara BiH. Moramo imati optimizam i, bez obzira na prepreke, 2018. godina mora da bude godina kandidatskog statusa, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ističe da je politička situacija vrlo rovita i da je većina problematična.

"Pitanje je ima li je uopšte", kaže Šarović.

NN: Hoće li BiH pristupiti Transportnoj zajednici?

ŠAROVIĆ: Postoji uvijek mogućnost da mi taj ugovor potpišemo naknadno. Na nama je da prepoznamo potrebu BiH. Međutim, mislim da ne treba previše čekati. Mislim da nam je rok do septembra da donesemo jasan stav i da se pridružimo Transportnoj zajednici. U suprotnom, sredstva za četiri projekta u iznosu od 90 miliona KM će propasti. Septembar je rok za BiH i nemamo previše vremena.

NN: Koliko je izvjesno da unutar BiH bude postignut dogovor?

ŠAROVIĆ: Razgovore ne vodim ja, to je u nadležnosti ministara transporta i saobraćaja i na njima je da nađu najbolja rješenja. Što je najvažnije, ne pregovara se o samoj sadržini dokumenta, to je nešto što je zajedničko za sve zemlje. Nismo mi nikakav poseban slučaj. Mi možemo samo da razgovaramo o onome što je izvan ovoga dokumenta, a to su nekakva pitanja i inicijative, uslovljavanja koja dolaze, pitanja vezana za korištenje transportne infrastrukture u BiH, predstavljanje projekata i to je u nadležnosti resornih ministara i mislim da sada imaju prostora da bez spoljnog uticaja nađu odgovarajuće rješenje koje je u opštem interesu.

NN: Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma BiH po drugi put nije podržala izvještaj Vijeća ministara BiH koji se odnosi na rad Vašeg ministarstva. Kako dalje? Šta očekivati na sjednici Doma?

ŠAROVIĆ:
Politička situacija je vrlo rovita. Većina je problematična, pitanje je ima li je. Parlamentarci su se polarizovali, pola - pola i na sjednici Komisije nije prevladalo ni za, ni protiv. Jednostavno takav je rezultat. Manje se govori o činjenicama a više se išlo iz političkih i stranačkih uglova, i to je potpuno jasno iz rasprave. Mislim da ćemo sutra ovo vrijeme koristiti za politička nadmudrivanja. Ne mogu pretpostaviti kako će glasati u Predstavničkom domu BiH i kakav će biti konačan rezultat. Međutim, moj stav je - ako 2016. godina nije bila zadovoljavajuća, ne znam šta reći. Smatram da je prošla godina najuspješnija do sada kada je riječ o radu Savjeta ministara.

NN: Šta ako poslanici odbace izvještaj o radu Vijeća ministara BiH, kako ćete se ponašati nakon toga?

ŠAROVIĆ:
Neće se ništa posebno desiti. To je jedna politička trakavica, politička igra u kojoj se svi pripremaju za 2018. godinu. To je meni prerano za predizbornu kampanju, ali to je činjenica. Neće se ništa značajnije desiti i mislim da će ovakvih situacija biti bezbroj.

NN: Poslanici se žale na novu metodologiju pisanja izvještaja o radu Vijeća ministara BiH... Tvrde da je nepregledna.

ŠAROVIĆ:
Izvještaj je rađen po evropskim standardima. Međutim, nemam ništa protiv da mi izvještaj, odnosno način pisanja i prezentacije prilagodimo zahtjevima parlamenta.

NN: Šta je sa strategijom u energetskoj oblasti, sa gasom, jer BiH ima veliki problem sa dugovanjima, a priča se i o poskupljenju?

ŠAROVIĆ: Na čekanju je već gotova energetska strategija koju su finansirali porezni obveznici Velike Britanije, što treba da imamo u vidu. To je zajednički proizvod najboljih evropskih konsultanata i predstavnika iz entiteta i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Isto je i sa Zakonom o regulatoru električne energije i gasa. Što se tiče električne energije - sve smo uradili, završili i, ukoliko prevaziđemo prepreku i damo pozitivna mišljenja iz entiteta, implementiraćemo treći energetski paket, biće nam skinute sankcije i moći ćemo računati na sredstva.

NN: Imamo li neki rok?

ŠAROVIĆ: Rok nemamo, davno je prošao. Svaki dan gubimo. Gubimo dragocjeno vrijeme i novac. Danas sam razgovarao sa direktorom Mađarske berze, uspostavljanje berze električne energije jedan je od glavnih prioriteta za BiH. Razgovaramo o modelima koji će to biti način uspostave veleprodajnog tržišta, odnosno berze električne energije. Stvari idu naprijed, a mi kasnimo.

NN: Gdje je zastoj i ko je kočničar?

ŠAROVIĆ:
Sve je stvar unutrašnjeg dogovora. Kalkulisanje traje mjesecima. Kad god pronađemo rješenje, onda se uvijek ispostavi kao problem pa se onda vratimo dva koraka unazad, ali moramo biti strpljivi. Sa svoje strane biću strpljiv koliko god bude potrebno kako bismo došli do strateškog dokumenta koji bi bio od interesa za sve.

NN: Problem je i strategija koja je vezana za ruralni - poljoprivredni razvoj. Ima li rješenja na vidiku?

ŠAROVIĆ:
Mi smo na kraju dugog procesa koji traje godinama. Vodio sam ga zadnjih nekoliko godina. Imamo saglasnost vlada da pristupimo ovom poslu. Napravili smo dokument, on nam otvara vrata nekih drugih projekata i fondova. Vjerujem da nećemo na kraju sve prosuti i uprskati.

NN: Vjerujete li da će na kraju biti usaglašena strategija?

ŠAROVIĆ:
Optimizam uvijek mora da postoji, posebno što tu imamo neku načelnu saglasnost i jer je to sve produkt zajedničkog rada entiteta i BiH.

NN: Da li je ugrožen put BiH u EU s obzirom na dešavanja u BiH?

ŠAROVIĆ:
Ne možemo da budemo pesimisti, posebno mi koji vodimo Savjet ministara BiH. Moramo imati optimizam i, bez obzira na prepreke, 2018. mora da bude godina kandidatskog statusa.


Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
S ljubavlju iz Dohe

Amar Hromo, bh. arhitekta koji "gradi" Katar: Naši inžinjeri su ovdje sve cjenjeniji

Amar Hromo je sarajevski arhitekta koji živi i radi u glavnom gradu Katara, a u tu daleku zaljevsku zemlju je prije tri godine došao kako bi stekao iskustvo u svom poslu. Danas radi na projektima vrijednim više milijardi dolara. U slobodno vrijeme putuje po svijetu, rado se vraća u Sarajevo i preporučuje svima da dođu raditi u Katar.