Dušan Topić, direktor Autoputeva RS

Sljedeće godine RS će imati 105 kilometara autoputa

image Dušan Topić

Projekt dionice Koridora 5C na teritoriji RS je kandidovan još prije godinu dana i on je već u nekoliko navrata odobravan i vjerovatno će do same realizacije još nekoliko puta biti odobravan na forumima kao što je bio u Trstu, to je uobičajena praksa, ali je loš osjećaj to što se od jednog do drugog odobravanja uvijek pojave neki novi uslovi, ali ti uslovi su uglavnom političke prirode, tako da Autoputeve RS, kao preduzeće, to mnogo ne dotiče, to se više odnosi na tri resorna ministarstva, kaže u intervjuu za Klix.ba direktor Autoputeva RS Dušan Topić.

"Što se nas tiče, spremni smo, projekt je pripremljen, projektna dokumentacija je spremna, u toku je eksproprijacija, u toku su završni razgovori s EBRD-om za osiguravanje kreditnih sredstava, procijenjena vrijednost je 70 miliona eura za tu dionicu i prateći grant kao podrška tom projektu, pošto je to na Koridoru 5C, u iznosu od 20 posto odobrenog iznosa", kaže Topić i dodaje da grant ne ulazi u tih 70 miliona eura, ali ukoliko on bude odobren, kredit će biti korigovan, odnosno umanjen na 56 miliona eura.

Topić očekuje da do kraja godine bude potpisan sporazum s EBRD-om te bude sprovedena tenderska procedura i izabran izvođač, a u optimalnom slučaju početak radova se može očekivati na proljeće naredne godine.

"Što se tiče Evropske komisije, neće se ništa korigovati niti biti problema jer je to dionica na Koridoru 5C koji je apsolutni prioritet i za Evropsku komisiju i za nas, pogotovo što se radi o prvoj dionici na Koridoru 5C koja prolazi kroz RS", navodi Topić.

Što se tiče dionice autoputa "9. januar" od Banje Luke do Prnjavora u dužini od 36 kilometara, njeno puštanje u saobraćaj se također može očekivati do kraja godine, uz blagu rezervu, jer sve zavisi od toga kakva će biti predstojeća zima i koliko će se moći raditi u zimskim mjesecima, očekuje Topić.

"Sa druge strane, imali smo nekih dodatnih zahtjeva prema izvođačima i dodatnih radova, tako da neće biti iznenađenje ni ako se sam završetak pomjeri za proljeće, odnosno puštanje u saobraćaj čitave dionice, s tim što planiramo da do kraja ovog ljeta pustimo prvih 10 kilometara od Mahovljana do Drugovića, gdje će biti petlja kao veza s magistralnim putem. Mnogi pitaju zašto puštate 10, zašto ne sačekate da bude završeno svih 36 kilometara, ne radimo to iz nekih političkih razloga, nego više iz nekih funkcionalnih razloga, jer kada se pusti tih 10 onda će biti veoma praktično, pogotovo pred zimu, da preusmjerimo saobraćaj, odnosno da onaj ko dolazi iz Prnjavora u Drugovićima skrene prema Mahovljanima, da izbjegne Tutnjevac i one krivine", kaže Topić.

Prema najnovijim informacijama, izgradnja mosta na Savi kod Gradiške će, u najboljem slučaju, početi do kraja 2018. Topić tvrdi da tu najviše gube vozači i Autoputevi RS kao preduzeće, budući da je direktna posljedica toga manji broj vozila na autoputu.

"Razlozi su poznati, duga je to priča i dugo smo čekali da hrvatska strana prvo postane punopravni član EU, da dobije pravo na pristupne fondove i bespovratna sredstva, sad kada su to dobili imali su neke svoje prioritete, bili su fokusirani na Svilaj, zajedno sa Sarajevom, pa onda na Pelješac protivno Sarajevu i bilo je dosta nekakvih odnosa gdje smo mi bili ni krivi ni dužni, ali smo bili na nekakvom repu dešavanja iz prostog razloga što je to međudržavni projekt i bilo je neophodno da komunikacija prvo ide između Zagreba i Sarajeva, pa tek onda Banja Luka. Isključivo zbog toga sve ide tako sporo, a projekt koji ide na autoputu Banja Luka-Gradiška je bio trn u oku i Sarajevu i Zagrebu, odnosno nije bio prioritet. U posljednje vrijeme imamo mali pomak, mali napredak, jer se Evropska komisija konačno uozbiljila i vrši pritisak na Zagreb, nije to pritisak kakav bismo mi očekivali da bude, i dalje sve ide veoma sporo, ali ove sedmice je prvi put zasjedala komisija za izradu tenderske dokumentacije, što znači da do kraja godine planiramo dogovoriti tendersku dokumentaciju i raspisati tender i za izvođača i za nadzorni organ, tender će biti malo kompleksniji, jer ga vode i jedna i druga strana, pred nama je pa ćemo vidjeti", kaže Topić.

S obzirom na najave od prije šest godina, kada je rečeno da će autoputem Banja Luka-Gradiška dnevno cirkulisati 12.000 vozila, pitali smo Topića kako komentariše primjedbe da RS gradi autoputeve koji nigdje ne vode i da njihova izgradnja nije ekonomski opravdana.

"Te kvalifikacije da se radi o autoputevima koji nigdje ne vode, to je toliko izlizano da ne želim ni da komentarišem. Ja tvrdim da su naši autoputevi rentabilni, možemo različito da vrednujemo određene elemente studije opravdanosti, ali su definitivno opravdani, ovo da nigdje ne vode je možda jedna privremena istina zbog toga što mi sada imamo dva puta po 35 razdvojenih kilometara, a početkom iduće godine ćemo imati 105 kilometara u komadu. I tih 105 kilometara je u poređenju s drugim zemljama malo, ali za nas je to puno i dovoljno. Tih 105 kilometara će tada biti itekako funkcionalno, bit će još više saobraćaja, za godinu dana možemo ponovo sjesti i to provjeriti. Naravno da nam tu nedostaje most, po pitanju broja vozila, ali tu smo nemoćni, nadam se da će početak izgradnje uslijediti što prije. Nije to baš tako loše kao što neki žele da prikažu kada kažu da su putevi koji nigdje ne vode i nigdje ne završavaju", ističe Topić.

Direktor Autoputeva RS kaže da će se o opravdanosti izgradnje mreže autoputeva u RS uvijek lomiti koplja, ali da to ostaje dugoročni cilj.

"Daljnji prioriteti su razvijanje postojeće mreže od Banje Luke prema zapadu do Prijedora, kasnije do Novog Grada, u perspektivi ka jugu i Mrkonjić Gradu, a kada se dođe do dogovora s kolegama iz Federacije BiH i Hrvatske idemo dalje prema Splitu. Imamo u planu i ovaj pravac Vukosavlje-Brčko-Bijeljina, naše preduzeće je zaduženo i za tzv. brze puteve, po Prostornom planu RS je predviđena i izgradnja mreže brzih puteva koji su skoncentrisani u istočnom i južnom dijelu RS, prije svega od Bijeljine preko Sokoca do Trebinja i pravac od Sarajeva do Višegrada i granice sa Srbijom, to je prvac koji je posljednjih mjeseci bio aktuelan zbog priče o turskom interesu da putem povoljnog kredita pomognu finansiranju tog pravca, tu se opet malo politika umiješala, pa ćemo vidjeti šta će biti od svega, ali je to svakako u planu razvoja naših brzih cesta, samo se mora usaglasiti pitanje same trase, da li da ona ide kroz RS ili kroz Federaciju BiH, ili pola-pola, tu će biti poteškoća da se napravi definitivni dogovor jer kada se politika uključi, tu se struka ne pita mnogo, a to je onda problem", kaže Topić.

Direktor Autoputeva RS nije želio komentarisati informacije da je preduzeće Univerzal Monte Vuka Hamovića prikupilo 20 miliona KM od naplate putarine na dionici regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi, koja mu je data na koncesiju u vremenskom periodu od 20 godina, niti procjenjivati da li je naplata putarine na regionalnom putu u skladu sa zakonom ili ne.

Topić je odgovorio da regionalni putevi nisu nadležnost preduzeća na čijem je čelu, da nema kontakata s Hamovićem, da zakonom jeste propisano na kojim vrstama puteva se može naplaćivati putarina, ali i da svako pravilo ima izuzetak te da je naplata putarine na toj dionici vjerovatno pokrivena odgovarajućim odlukama.

Od početka rada sistema naplate putarine, na autoputu E 661 Gradiška – Banja Luka, tačnije od 16. marta 2015. godine pa do 30. juna 2017. godine, naplaćeno je 8,3 miliona maraka, dok je na autoputu "9. januar" Banja Luka – Doboj, na dionici od Doboja do Prnjavora, od 1. januara 2017. do 30. juna 2017. godine, naplaćeno 2,1 milion maraka.



Biznis.ba / Klix.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Priča o uspjehu

Violeta: Najbolji primjer kako vrijednim radom i inovacijama uspjeti u našim uslovima privređivanja

Kompanija Violeta iz Gruda vjerovatno je najpozitivnija poslovna priča u našoj zemlji u posljednjih petnaestak godina. Sami počeci su bili izazovni i teški, ali uz dobre i pravovremene poslovne odluke ubrzo su postali lideri u kategoriji higijenskih potrepština. Nedavno smo ih posjetili sa željom da saznamo tajnu njihovog uspjeha.