Zoran Pavlović

BiH mora pristupiti Transportnoj zajednici, a unutrašnje probleme rješavati u svoja četiri zida

image Zoran Pavlović

Nepristupanje BiH Transportnoj zajednici vrlo je loša poruka svim našim susjedima i partnerima u EU, posebno imajući u vidu da je novi koncept EU već nekoliko godina regionalni razvoj i povezivanje unutar zemalja Zapadnog Balkana.

Smatram da je dokument koji u potpisali svi ostali, morala potpisati i BiH. Kada ste u društvu drugih šest zemalja regije, nema diskusije o tome da li ćete pristupiti Transportnoj zajednici ili ne. Kako ćete riješiti svoju unutrašnju organizaciju, to se rješava u četiri zida, u kući. Nešto što se može smatrati nesaglasnošću ne pokazuje se svijetu. To naprosto nije civilizovano, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba ekonomski ekspert Zoran Pavlović.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete činjenicu da je BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja na Samitu premijera i šefova država u Trstu nije potpisala Ugovor o pristupanju Transportnoj zajednici, zbog uslova koje je postavila Vlada RS?

PAVLOVIĆ: Nepristupanje BiH Transportnoj zajednici vrlo je loša poruka svim našim susjedima i partnerima u EU, posebno imajući u vidu da je novi koncept EU već nekoliko godina regionalni razvoj i povezivanje unutar zemalja Zapadnog Balkana. Naši izabrani dužnosnici očigledno su bili nespremni za uslove koji su bili poznati i definisani. Na kraju krajeva, to nije nikakav nepoznat dokument, budući da je razmatran na entitetskim i na nivou BiH.

Čini mi se da je neko u Vladi RS htio da dobije na značaju činjenicom da će napraviti takav scenski efekat da BiH neće moći da potpiše transportnu strategiju. U tom svjetlu, svako od lidera stranaka, predsjednika RS i premijerke htio je dobiti još neki poen, smatrajući da smo već ušli u predizbornu godinu.

Šteta je s jedne strane, da nas tako gledaju ljudi iz okruženja, a sa druge strane, da smo na taj sastanak otišli nepripremljeni. Bolje bi bilo da se dva mjeseca pregovaralo i tražio modalitet u odnosu na zadati tekst, koji su svi potpisali. Ukoliko imate neki unutrašnji problem - politički, organizacioni, strateški ili bilo koji drugi, taj problem se morao riješiti u kući, prije nego što se ode na tako ozbiljan sastanak, poput onog u Trstu.

No, prema posljednjim informacijama, Vlada RS reterira, odnosno povlači se u odnosu na te svoje, možda opravdane, a možda i ekstremne razloge zbog kojih je bila protiv. Očigledno je da je cijeli događaj jako loša slika za BiH i za potencijalne investitore koji nam toliko nedostaju.

VIJESTI.BA: Smatrate li opravdanim uslove koje traži Vlada RS?

PAVLOVIĆ: Ne. Smatram da je dokument koji u potpisali svi ostali, morala potpisati i BiH. Kada ste u društvu drugih šest zemalja regije, nema diskusije o tome da li ćete pristupiti Transportnoj zajednici ili ne. Kako ćete riješiti svoju unutrašnju organizaciju, to se rješava u četiri zida, u kući. Nešto što se može smatrati nesaglasnošću ne pokazuje se svijetu. To naprosto nije civilizovano.

Došli smo u ružnu poziciju. Nešto nismo prihvatili, pa su nam onda zamrznuta sredstva za projekte. Osim toga, željeznice i željeznička infrastruktura, koja je možda najznačajniji segment transportne strategije, u najgorem mogućem su stanju.

VIJESTI.BA: Ukoliko bi BiH pristupila Transportnoj zajednici, za pretpostaviti je da bi se tržište otvorilo i za druge regionalne i evropske prevoznike. Jesu li opravdane bojezni da bi to dodatno ugrozilo domaće operatere, te da oni ne bi izdržali konkurenciju?

PAVLOVIĆ: I u FBiH i u RS željeznice su doživjele sudbinu javnih preduzeća. Javna preduzeća postala plijen vladajućih stranaka, mjesta za uhljebe i za ljude koji ne moraju da se brinu o svojim platama, jer će ih svakako dobiti, a nebitno je da li su je uopšte zaradili i koja je korist njihovog rada. Na kraju krajeva, javna preduzeća u BiH postala su mašine koje zapošljavaju stranačke pripadnike i njihove glasače, a sa druge strane predstavljaju sigurnost za sljedeće izbore.

Ako dođe do konkurencije koja se mora desiti, onda će se neminovno postaviti pitanje efikasnosti rada domaćih željeznica u odnosu na konkurenciju. Ne možemo se izolovati od konkurencije, koja je kad-kad pogubna, a kad-kad i poželjna. U konkretnom slučaju, mislim da problem konkurencije nije bio motiv entitetskih vlada, nego se čisto radi o početku predizborne kampanje.

VIJESTI.BA: Činjenica je da su projekti stopirani, ali nisu blokirani. BiH je dat određeni rok kako bi potpisala Ugovor i pristupila Transportnoj zajednici. Očekujete li da će domaći akteri, iapk, postići dogovor s tim u vezi?

PAVLOVIĆ: Očekujem. Osnovna stvar je organizacija unutrašnjeg tehničkog rada. Ne mora entitetski ministar učestvovati na zajedničkim sastancima na nivou svih zemalja regije po tom pitanju. Može se usaglasiti da će, recimo, mišljenje po jednom pitanju biti uvaženo s jedne strane, pa oba pitanja da će biti usaglašena na nivou BiH. Politika je umijeće mogućeg, ali to nažalost naši predstavnici u politici ne razumiju ili neće da razumiju.

Nažalost, svojim glasačima nisu ponudili ništa osim stvaranja tenzije, dramaturgije i scenografije, koja najviše služi tome da obične ljude zamara do te mjere da to više nikoga ne interesuje jer kada pogleda u džep, u njemu nema više od 20 KM.

Siguran sam da će se naći modalitet koji će omogućiti unutrašnju organizaciju u okviru transportne strategije, a to znači da ćemo potpisati dokument, kao što su to uradile i zemlje regiona. BiH nema pravo da mijenja dokument. Ima pravo samo na unutrašnju reorganizaciju u okviru rada i predstavljanja svih elemenata koji su važni za transportnu strategiju na tom zajedničkom organu koji realizuje strategiju transporta.

Razgovarala: Nevena Ćosić

Biznis.ba / Vijesti.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Pletenjem do sigurne zarade

FOTO: Proizvodi žena iz BiH nose se diljem Evrope, Azije i Amerike

Ručno pletenje dio je bh. tradicije koju i dalje njeguje određeni broj žena u Bosni i Hercegovini. Tehniku pletenja naučile su od majki, baki, tetki, i zahvaljujući njihovom neumornom radu ta tradicija se još uvijek čuva.