Adnan Hodžić za Vijesti.ba

Hitno se moramo okrenuti održivom poslovanju

image Adnan Hodžić

Ukoliko naša regija bude prolazila fazu konsolidacije i ukrupljavanja duže nego što bi trebala, bojim se da će nepovratno izgubiti korak za evropskom i svjetskom prehrambenom industrijom. Model saradnje i konsolidacije može prolaziti nekoliko etapa, od strateškog partnerstva u pojedinim segmentima poslovanja do u konačnici vlasničke konsolidacije, izjavio je Adnan Hodžić u intervjuu za Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: Iz ugla bivšeg izvršnog direktora sarajevskog Klasa i trenutnih aktivnosti u industriji, da li je bh. mlinsko-pekarska industrija konkurentna?

HODžIĆ: Naša proizvodnja je neefikasna zbog nekonkurentnosti sa aspekta ekonomije obima. To pokazuje i matematika, gdje npr. naš najveći mlinsko-pekarski proizvođač u BiH godišnje obradi cca. 60.000 tona pšenice dok GoodMills, kao najveći evropski proizvođač obradi godišnje cca. 2,8 miliona tona u 24 mlina. To pokazuje da su domaći mlinovi na globalnom nivou nekonkurentni. Dijelio sam mišljenje da BiH prehrambena industrija može biti konkurentna, ali ne u sirovinskoj bazi i proizvodima niske dodatne vrijednosti. Ja bih volio da shvatimo da dugoročno naše brašno nije konkurentno, ali zato jesu finalni proizvodi i izvoz tradicionalnih, ali tehnološki i logistički konkurentnih proizvoda. Naravno da je baza brašno, tj. pšenica, i to bi trebali vezati za ekonomiju obima.

Aktuelni fokus bh. mlinara je na izvoz brašna u Tursku, gdje se zbog kratkoročnog benefita odriče održivog razvoja. To je kratkoročno razmišljanje. Umjesto toga, trebali bi se fokusirati na efikasnost i optimizaciju. Naravno, efikasnost se ne može postići bez ulaganja u operativno poslovanje. Sve u svemu, moja procjena je da će ili doći do ulaska velikih igrača na tržište BiH kroz logistički i geografski interes ili će se desiti lokalizacija poslovanja koja će se onda sa aspekta lanca snabdijevanja morati nasloniti na velike sisteme i tu prije svega mislim na sistem nabave pšenice. Ovo je po mom mišljenju univerzalno i za ostale industrije. Naravno, zadnja opcija je prepakiranje „core“ biznisa ili u najcrnjem scenariju još nekoliko „malih“ Agrokora.

VIJESTI.BA:  Da li možete biti precizniiji, po pitanju „malih Agrokora“?

HODžIĆ: Predlažem da vlada i sindikat budu precizniji. Ako se budemo isključivo bavili statističkim zapošljavanjem, a ne i korporativnim upravljanjem, upravljanjem rizicima, digitalizacijom i optimizacijom procesa, te smanjenjem uticaja direktne radne snage na procesno-proizvodni tok i organskim rastom, onda će BiH vrlo brzo dobiti svoje male Agrokore. Terminološki je neophodno odvojiti poduzetništvo od korporacija, tj. od korporativnog upravljanja. Mi smo vrlo poduzetni i samo nam nedostaje sistemski pristup. Mišljenja sam da već sada moramo poduzimati preventivne mjere, a prvi korak je korporativno upravljanje gdje bi naglasak stavio na upravljanje rizicima. Taj naš nametnuti cilj statističkog zapošljavanja zaslijepio i odmakao nas je od preventivnih i korektivnih mjera u cilju dugoročnog i održivog poslovanja. Propagirani cilj statističkog zapošljavanja naveo je političku strukturu da prihvati odgovornost za stopu nezaposlenosti, a njihova odgovornost je u regulisanju i korekturama zaposlenosti, a ne u samom zapošljavanju.

VIJESTI.BA: Koji su po Vašem mišljenju trendovi kojima se mora okrenuti bh. prehrambena i poljoprivredna industrija?

HODžIĆ: Moramo biti svjesni da je globalno prehrambena industrija rastuća i najperspektivnija industrija. Do 2050. godine se očekuje rast potražnje za hranom za čak 60 posto. Npr. jedan hektar zemlje je hranio dvačovjeka u 1960-oj, a u 2050-oj će jedan hektar zemlje hraniti pet ljudi. Globalna priča je postići sa jedne strane konkurentnost i kvalitet, a sa druge strane održati nivo cijena osnovnih prehrambenih namirnica. To isključivo može rezultirati kroz tehnološki napredak. Iz tog razlog mislim da će prehrambena industrija biti jedna od prvih industrija koja će pokrenuti aktivnosti u segmentu industrije 4.0. i održivog upravljanja energijom. Prehrambene kompanije na globalnom nivou godišnje ulože preko devet milijardi dolara u R&D (research and development). Ako uzmete podatak total prihoda i EBITDA ovih kompanija i njihova ulaganja u R&D, a zatim taj procent uporedite sa kompanijama u regiji i BiH primijetićete ogromnu disproporciju.

Ukoliko naša regija bude prolazila fazu konsolidacije i ukrupljavanja duže nego što bi trebala, bojim se da će nepovratno izgubiti korak za evropskom i svjetskom prehrambenom industrijom. Problem je kada je rast isključivo generiran akvizicijama i kada one prikrivaju usporen organski rast. Model saradnje i konsolidacije može prolaziti nekoliko etapa, od strateškog partnerstva u pojedinim segmentima poslovanja do u konačnici vlasničke konsolidacije.

Mišljenja sam da će veoma brzo doći do konsolidacije prehrambene industrije u regiji, a već smo svjedoci trenutnih aktivnosti konsolidacije primarne poljoprivrede o kojoj ste i vi pisali.

VIJESTI.BA: Takvim aktivnostima svjedočimo u regiji, ali ne i u BiH?

HODžIĆ: Svjedoci smo dešavanja u šećernoj industriji, gdje je Agrana grupa ušla u strateško partnerstvo sa Sunokom. Sa druge strane dioničar u Agrani je njemački Südzucker koji je najveći proizvođačšećera na svijetu. U BiH vidimo jednu suprotnost svjetskim trendovima, tendenciju usitnjavanja i priču o subvencijama, a na taj način se ne postiže efikasnost i konkurentnost na globalnom nivou. Npr. motivišu se mali poljoprivredni proizvođači, umjesto da se pravi model za velike regionalne ili multinacionalne konglomerate. Vraćam se ponovo na temu šećera i ukidanje kvota u EU što je još jedan jasan pokazatelj tendencije globalne ekonomije i globalne konkurencije.

Prije svega, resursi treba da se ustupe onima koji imaju know-how. Sve što je u državnim rukama je manje efikasno nego u privatnim.

VIJESTI.BA: Spomenuli ste trendove kao što je energetska učinkovitost, možete li reći nešto više o tome?

HODžIĆ: 70 posto stanovništva se hrani pšeničnim hljebom. Pšenica ima veliki značaj u industriji i kao obnovljiva sirovina što je aposlutno tema broj 1 sa aspekta održivosti. Razvojem druge generacije biogoriva, to je dodatno dobilo na značaju.

Ipak, za nas je praktičnija tema energetske učinkovitosti koju mogu postići fabrike. Navest ću jedan primjer. Mlin Farina u pogonu blizu Graca na fotonaponske ćelije snabdijeva energijom proizvodnju. Mislim da na površini kolektora od 400m2 imaju instaliranu snagu od 50kWp i da proizvedu 40.000 kwh struje. Jednostavnim jezikom, kompletan pakeraj od cca. 15.000 tona na godišnjem nivou se na ovaj način pokreće. Osim troškovnog, važno je naglasiti i ekološki aspekt. Naime, radi se o smanjenju emisije ugljendioksida od 31 tonu godišnje, što je ekvivalent od onog što emituje pola miliona putničkih vozila.

I sa ovog aspekta važan je know-how i to je ključna karika za razvoj industrije. Bilo koji oblik prisustva globalnih lidera je neophodan za razvoj i pokretanje industrije jedne države ili regiona. Primjera radi, kada su Bunge i Cargill ušli na tržište Ukrajine, u 2000-im prenijeli su ekspertna znanja i razvili know-how podlogu. Tek nekoliko godina kasnije na toj podlozi se razvijaju veliki agrarni konglomerati koji su prvo izašli na Varšavsku berzu, a zatim i na Frankfurtsku berzu. Dalja dešavanja uslijedila su posredstvom drugih faktora, ali poenta je u know-how bazi za dalje širenje, uz naravno prirodne resurse i kapacitete.

VIJESTI.BA: Hvala Vam na razgovoru.

HODžIĆ: Hvala Vama na pitanjima.



Biznis.ba

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Uspješne priče

Anela Turkušić: Do posla upornošću i radom

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u BiH 2017., koja je provedena polovinom aprila ove godine, 17,3 posto nezaposlenih osoba u našoj zemlji, tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, a čak 82,1 posto duže od jedne godine.