Petra Pana

Privreda u BiH može zadovoljiti standarde EU

image Petra Pana

Vanjskotrgovinska razmjena između Mađarske i BiH u protekloj godini iznosila je oko 400 miliona eura, a saradnja će postati i bolja nakon što je Mađarska otvorila predstavništvo Nacionalne trgovinske kuće, koje će omogućiti još bolju saradnju privrednika dvije zemlje, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Petra Pana, zamjenik državnog sekretara za međunarodne ekonomske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Mađarske.

NN: Kakva su iskustva Mađarske kada je u pitanju privredna saradnja sa BiH?

PANA: Postoji više sporazuma koje smo međusobno potpisali, a neki od njih su Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zatim Sporazum o zdravstvenoj brizi, Sporazum u oblasti međunarodnog putnog transporta, robnog transporta, te Sporazum o avio-liniji. Tu je i Sporazum u oblasti veterinarstva. Dakle, imamo okvire koje smo uspostavili, pretpostavke i nemamo nikakvih otvorenih pitanja. Mi smo bitni partneri jedni drugima kada je riječ o ekonomskoj saradnji. U zadnjem periodu podaci pokazuju da je naš međusobni vanjskotrgovinski obrt bio oko 400 miliona eura. Mislimo da ima još prostora u mnogim oblastima, prije svega u sektoru energije, poljoprivrede, vodosnabdijevanja, zaštite okoliša i, naravno, turizmu.

NN: Otvorili ste vanjskotrgovinsko predstavništvo u BiH. Šta očekujete i postoji li neki projekat koji bi Mađarska radila sa privrednicima u BiH?

PANA:
U sistemu Mađarske, kada je u pitanju ekonomska diplomacija, zapravo jedan dio predstavlja javno preduzeće koje nosi naziv Nacionalna trgovinska kuća Mađarske i njegov osnovni cilj je pronalaženje novih projekata i jačanje naših međusobnih ekonomskih odnosa i privrednih veza. Tako ekonomska diplomacija zapravo s otvaranjem ove kuće, tj. predstavništva ima za cilj realizaciju konkretnih projekata i njihovu realizaciju. Ono što želimo postići jeste da pružimo podršku mađarskim firmama koje mogu naći potencijalne partnere na tržištu BiH.

NN: Kako ocjenjujete situaciju u BiH kada je u pitanju privreda i očekujete li da će bh. privrednici biti u mogućnosti odgovoriti zahtjevima privrednika Vaše zemlje?

PANA:
Mađarska će podržati BiH kada su u pitanju evroatlantske integracije. Naravno, na putu integracija EU postavlja određene preduslove koje je potrebno da ispuni država koja je na putu integracija. Ispunjenje Agende je plan koji se mora slijediti kada je u pitanju reformski proces. Ono što mi možemo ovim putem istaći jeste da čestitamo na rezultatima koje je BiH postigla u prethodnoj godini. Mislimo da će s realizacijom ovih reformi i nastavkom istih BiH postići određenu konkurentnost kada je u pitanju privreda, a isto tako osigurati i nova radna mjesta. Naravno, već postoje proizvodi koji su kvalitetom dovoljno dobri i već su zastupljeni na tržištu EU. Zapravo i ovo je praktičan dokaz da bh. privreda može zadovoljiti kriterije, odnosno standarde koje EU ima kada su u pitanju proizvodi. Međutim, ono što je neophodno za dalji razvoj privrede jeste zapravo infrastruktura. Već postoji avio-linija, međutim kada je u pitanju cestovni prevoz bilo bi jako bitno da se izgradi više autoputa i da se isti poveže s evropskom mrežom.

NN: Možete li ocijeniti napredak mađarske privrede u protekloj godini? Koji su rezultati?

PANA: Ono što moram istaći je da je protekla godina zapravo rekordna godina kada je u pitanju vanjskotrgovinski napredak Mađarske. Zapravo ni u jednoj drugoj godini nismo uspjeli toliko pozitivnih odluka donijeti koliko je to bilo zaključno s prošlom godinom. Uspjeli smo realizovati 71 investicijski program. Moram reći da se radi o projektima koji zapravo predstavljaju ponovnu investiciju. Ovdje je jako bitno da istaknem povjerenje koje takve investicije nose, zapravo ne radi se o novim investicijama, nego se radi o uspješnim investitorima koji su odlučili proširiti svoju investiciju i ostati u Mađarskoj. Obim vanjske trgovine Mađarske bio je 93,3 milijarde. Za Mađarsku ovo zapravo znači rast od tri posto. Što se tiče tekuće godine, imamo podatke iz prva dva mjeseca i ono što smo zabilježili je rast od 18 posto kada je u pitanju eksport, odnosno 21 posto kada je u pitanju import. Iz ovog se da zaključiti da ćemo stići cifru koju smo postigli u protekloj godini i koja iznosi 93,3 milijarde eura. Na ovaj način je moguće i da ona bude veća.


Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Uspješne priče

Anela Turkušić: Do posla upornošću i radom

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u BiH 2017., koja je provedena polovinom aprila ove godine, 17,3 posto nezaposlenih osoba u našoj zemlji, tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, a čak 82,1 posto duže od jedne godine.