Dragan Savanović

Vlada nije smjela da zadužuje Željeznice RS

image Dragan Savanović / NN

Ne bih se eksplicitno izjašnjavao ko je kriv za loše stanje u "Željeznicama RS". Mislim da je to nemar i nepoznavanje stvari te stihijsko odlučivanje. Sigurno nije trebalo da se mi zadužimo za rekonstrukciju pruga, jer je to svuda u svijetu posao države, rekao je Dragan Savanović, direktor ŽRS, u intervjuu za "Nezavisne".

"Gledajte kako RS ulaže u puteve i autoputeve, tako je morala i kod nas", naveo je Savanović.

NN: Dugovi, štrajkovi, prekobrojni radnici su goruća pitanja u preduzeću. Kuda to voze "Željeznice Republike Srpske"?

SAVANOVIĆ:
ŽRS idu u proces restrukturiranja, koji su već doživjele sve željeznice u regionu i Evropi. Po kojem će se modelu restrukturiranje izvršiti, to već zavisi od veličine željeznice, stanja politike i strategije Vlade. Postoje direktive Brisela, Evropske komisije i zajednice da treba razdvojiti poslove operacije od infrastrukture, međutim tu su bila različita tumačenja i pritisci, a direktiva u stvari glasi da se treba računovodstveno razdvojiti. Ne mora biti potpuna disolucija željezničkog sistema. Mi smo pristalice upravo toga da ostanemo jedinstveno preduzeće i to se pokazalo kao dobar model. Ono do čega smo došli istraživanjem je da su po nama restrukturiranje najbolje odradili Slovenci. Oni su zadržali strukturu, "Željeznice Slovenije" su postale društvo od posebnog značaja. Tako da je i naša intencija da se ŽRS organizuju po istom ili sličnom sistemu. Zbog toga je nužno da se u procesu restrukturizacije izvrši i promjena vlasništva i da ŽRS postanu društvo jednog akcionara. Da se računovodstveno razdvoje infrastruktura i operater i da putem holdinga djeluju i zavisna preduzeća koja bi morala da unutar istoga djeluju kao zavisna preduzeća, ali da imaju svoj žiro račun i upravljačke infrastrukture i da se na tržištu bore za sebe.

NN: Ko je kriv za loše stanje u ŽRS, uprave firme kako tvrde radnici, politika ili nešto treće?

SAVANOVIĆ:
Ne bih se ja tako eksplicitno izjašnjavao ko je kriv. Mislim da je to nemar i nepoznavanje stvari, te stihijsko odlučivanje o jednom tako složenom sistemu. Prvo, nije se po meni smjela desiti ta privatizacija 20 odsto akcija, 2002. godine. ŽRS su u nezavidan položaj dovedene od strane akcionara, to jest većinskog akcionara (Vlada RS) zbog prekomjernog i nelogičnog zaduživanja. Sigurno nije trebalo da se mi zadužimo za rekonstrukciju pruga, jer je to svugdje u svijetu posao države. Gledajte kako RS ulaže u puteve i autoputeve, tako je morala i kod nas. Krediti su, istina, morali biti dignuti jer je rekonstrukcija bila potreba, ali su oni prenošeni na ŽRS i stvarane su obaveze koje je nemoguće servisirati. Vlada jeste garant kredita i oni ga i vraćaju, mi naravno imamo obaveze prema njima u vidu anuiteta, ali tu ima jedan apsurd, a to je da nam Ministarstvo finansija zaračunava zatezne kamate kao da je u pitanju poreski dug. Taj kredit nije trebalo da bude u našim knjigama, nego smo morali imati isti tretman kao kada su autoputevi u pitanju. Tako da mislim da je to nemar prethodnih vlada.

NN: Koliki su ukupni dugovi ŽRS i, ono što najviše zanima radnike, koliko će biti otkaza?

SAVANOVIĆ:
Na osnovu kredita i kamata, to je preko 130 miliona KM trenutno, s tim da će toga još biti. Važno je naglasiti da su sva ta sredstva stvarno uložena u prugu. Izvršen je remont do Doboja, Kostajnice i mosta na Vrbasu. Kada su u pitanju elektrotehnička postrojenja, signalno-svjetlosni uređaji i komunikacija, projekat je u toku i od banjalučke stanice do Kostajnice će biti postavljeno novo osiguranje, optički kabl, zamijenjenje centrale, renovirane stanice i još mnogo toga. Kada je u pitanju restrukturiranje radne snage, prije svega tu je zakon kojim će se omogućiti da se penzionisanjem smanji broj radnika. Prema našim informacijama, sada ćemo moći penzionisati 323 čovjeka. Sa druge strane, uvođenjem modernijih sistema trebalo bi da još nekih 150 mjesta postane nepotrebno i za te radnike će biti ponuđena prekvalifikacija ili otpremnina prilikom napuštanja firme. Tu je kraj za prvu fazu, daljim modernizacijama trebalo bi da sukcesivno u naredne četiri godine broj radnika smanjimo za još 500.

NN: Kako komentarišete nastupe sindikalnih predstavnika, koji su poslije saznanja da će željezničari moći u penziju putem specijalnog zakona rekli da će isto tražiti i za radnike u svojim oblastima i da to nije nikakvo rješenje?

SAVANOVIĆ:
Ja to ne bih komentarisao, jer je neophodno vršiti rezove, inače će privreda otići u kolaps. Neophodna nam je racionalizacija u svim javnim preduzećima i upravama, a jedan od načina je upravo ovo. Tako da mislim da je to više populistička priča. Ti ljudi su svakako zaradili penziju, svi oni već imaju 40 godina staža, samo nemaju godine života. Apsurdno je i govoriti da će Fond PIO doživjeti neki udar zbog toga, a svi oni bi ionako otišli u penziju za nekoliko godina. Oni će svakako na fond za godinu-dvije. Naravno, niko od radnika neće biti otpušten ili penzionisan, a da se prije toga ne izmire sve obaveze prema njima samima i fondovima.

NN: Svima je jasno da je radnika viška, ali ko ih je zapošljavao i zašto?

SAVANOVIĆ:
Zapošljavale su ŽRS. Ja sam 2011. godine zatekao 3.666 radnika. Neko je tada postavio takvu organizaciju i sistematizaciju, sada iz kojih razloga i zašto... Bitno je reći da smo mi poslije rata bili instituacija koja je pomogla svim željezničarima koji su se zatekli na teritoriji RS, nebitno odakle su došli, Slovenije, Hrvatske, FBiH. U jednom momentu je čak bilo i 5.000 radnika. Sada smo promijenili strukturu, način, privređivanja i sistem, uopšte prelazimo u kapitalizam. To određenim ljudima nije još došlo u glavu i ne ponašaju se u skladu s tim.

NN: Po presudi za dugovanja radnicima, određena imovina ŽRS trebalo je da bude zaplijenjena, ali je to zaustavljeno. Tada su provejavale priče da je presude suda zaustavila država i određeni političari?

SAVANOVIĆ:
Mnogo toga je postala propaganda. U te odnose su se previše uvukli advokati i sindikat. Da su auta koja su neophodna za sistem zaplijenjena, po procjenama sudskih vještaka, naplatilo bi se 200.000 KM. To su dvije grupne tužbe po 10-15 radnika. Tako da je prijetnja pljenidbom više poslužila da se napravi negativan imidž ŽRS, jer su ta sredstva normalno skinuta sa našeg računa i isplaćena. Ono što je uradilo Ministarstvo pravde jeste da se zaštite sredstva koja daje Vlada, a koja su strogo namijenjena za održavanje sistema. Ta sredstva ne mogu biti predmet pljenidbe, jer ako to ode za regres i tople obroke, mi smo zaustavili sve procese, saobraćanje, prevoz rude, i to ne smije dozvoliti nijedan sud.

NN: Na koji način mislite da smanjite broj crnih tačaka na prugama i broj nesreća koje se dogode?

SAVANOVIĆ:
Svi putni prelazi su osigurani u skladu sa zakonom. Naravno, mi imamo u planu određene radove, a to je plan da se na osam prelaza uradi automatsko obezbjeđenje. Naravno da treba i dalje raditi i to je u planu restrukturiranja takođe.

NN: Jedno pitanje koje interesuje javnost je zašto tako malo komunicirate s medijima i da li ih izbjegavate? Tokom štrajka željezničara, predsjednik RS je došao na stanicu. Zar se to nije moglo drugačije iskoordinisati?

SAVANOVIĆ:
Ja prije svega mislim da su mediji usijali tu situaciju. Do toga štrajka uopšte nije došlo legalno. Ja komuniciram s medijima, ali, dozvolićete, imam dosta obaveza. Tako da sam dostupan, ali ne u svakom trenutku. Naročito nisam dostupan za one medije koji zlurado prikazuju situaciju na ŽRS.


Biznis.ba / NN

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Pokrenuo biznis

Admir Ganibegović, povratnik u Modriču: Živio sam u Njemačkoj, ali najljepši je rodni kraj

Admir Ganibegović se vratio u Modriču prije šesnaest godina, nakon što je početkom rata devedesetih godina morao napustiti svoj dom. Rat je proveo u izbjeglištvu u Njemačkoj, u Minhenu, a prve poratne godine proveo je u sarajevskom naselju Ilidža.