Petar Đokić

Odbačena ponuda Izraelaca koja daje 10.000 novih radnih mjesta

image Petar Đokić

Odluka kojom je Narodna skupština RS odbacila odluku Vlade da akcije u Rudnicima željezne rude "Ljubija" budu prodate "Izrael investemnt grupi" je štetna po Srpsku sa više aspekata.

Ona je finansijski štetna i propuštena je izuzetno dobra šansa za ubrzani razvoj RS i otvaranje hiljada radnih mjesta, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva RS i lider SP-a Petar Đokić.

* GLAS: Šta bi RS dobila da je odluka Vlade prihvaćena?

ĐOKIĆ: Poslije privatizacije "Telekoma Srpske" i Naftne industrije RS, ova privatizacija je treća po vrijednosti transakcije koja je u ponudi "Izrael investemnt grupe" dostizala 157 miliona KM. Odluka Narodne skupštine je protiv interesa RS jer je onemogućila da idemo u realizaciju razvojnih projekata na bazi novca  od prodaje akcija. Prodavali smo akcije u mrtvom preduzeću, koje ima 11 zaposlenih, gubitak veći od 500.000 KM u 2016. godini i nema nikakvu perspektivu da se razvije zato što je osnovnim ugovorom iz 2004. godine koji je donijela tadašnja Vlada, a sadašnja opozicija u RS. Tadašnja je Vlada je time praktično potpuno ugasila "Ljubiju" i dala je u naručje kompaniji, koja se pokazala kao monopolista i neko ko želi da ostvari maksimalni uticaj i dominaciju i da se izdigne iznad institucija RS.

* GLAS: Da li ugovor iz 2004. godine kojim je današnji "Arselor Mital" uveden u posao u Prijedoru sa ove distance možemo tumačiti kao sjeme koje je proizvelo današnje probleme u rudniku "Ljubija"?

ĐOKIĆ: Apsolutno. To je osnovni ugovor koji je veoma štetan za interese RS i on nikada nije smio biti zaključen na taj način jer u njemu nema nijednog izlaznog rješenja za "Ljubiju" i za RS. U prethodnih sedam-osam godina trajala je intenzivna aktivnost u pokušaju da dođe do promjene osnivačkog akta, ali bezuspješno. Najvažniji dio tog ugovora je član deset da bi se omogućilo da vlasnici u zajedničkom preduzeću odlučuju konsenzusom o raspodjeli dobiti i da "Ljubiji" budu vraćena prava da može da se bavi eksploatacijom željezne rude ili drugih mineralnih sirovina na području prijedorskog bazena. To je "Arselor Mital" odbijao, jer je bio svjestan šta bi značilo da se odrekao nečega što je dobio i prigrlio. Zato ne dopušta promjenu osnovnog polazišta nastalog 2004. godine. Očekivao sam da će radnici "Arselor Mitala" izaći na proteste i tražiti veće plate, jer oni dobro znaju da tamo ima mnogo više dobiti, da je rezultat njihovog rada daleko vredniji i da je cijena rude koju oni proizvode i isporučuju u Zenicu realno mnogo viša na tržištu nego što se prikazuje.

* GLAS: Da li je tu riječ o transfernim cijenama?

ĐOKIĆ: Osnovano sumnjamo da jesu. Poreska uprava je to na osnovu međunarodno verifikovane metodologije ustanovila u postupku koji je provela u "Arselor Mitalu Prijedor" za prvu polovinu 2010, 2011, 2012. i polovinu 2013. godine. Poreska uprava je utvrdila  da je "Arselor Mital" koristio transferne cijene i na taj način utajio porez čiji je iznos sa kamatama 49 miliona KM. Sud je, međutim, to rješenje stavio van snage i vratio na ponovni postupak Poreskoj upravi. Ona mora nastaviti postupak s tim da će sada morati kontrolisati i polovinu 2013. i 2014, 2015, 2016. i ovih nekoliko mjeseci 2017. godine. Niko nema pravo da oslobodi bilo koga plaćanja poreza, a "Arselor Mital" je u ponudi koju je dostavljao u namjeri da učestvuje u kupovini akcija "Ljubije" tražio da se, u slučaju da oni budu odabrani kao kupac, Vlada odrekne daljeg vođenja postupka. To znači da je neko tražio da se načini krivično djelo.

* GLAS: Mnogo polemike je vođeno u vezi sa referencama i iskustvom "Izrael investment grupe" u rudarskoj industriji. Da li je njihova ponuda bila kredibilna?

ĐOKIĆ: Sa stanovišta onoga što su nam dostavili ne možemo i nemamo pravo da sumnjamo u njihovu kredibilnost. Ako neko dolazi sa legalne adrese, donosi zvaničnu i potpunu dokumentaciju onda tu nema ništa sporno. Nesporno je da "Izrael investment grupa" dolazi sa Dominikanskih ostrva, ali je i "Mital" 2004. došao takođe kao of-šor kompanija sa Holandskih antila. Investicioni fond sa Kajmanskih ostrva je kupio "Banjalučku pivaru". Imamo jasne podatke ko zastupa "Izrael investment grupu" i ne možemo unapred da ih odbijemo i da kažemo vaša dokumenta nisu vjerodostojna kada su ona originalna i ovjerena kod nadležnih tijela. "Arselor Mital" s druge strane nije dao urednu ponudu. Tražili smo da se precizno izjasne koliko će investirati i zaposliti ljudi u periodu od tri godine, a oni su naveli plan za deset godina. To je element da takva ponuda bude odbačena. Tražili smo i garancije za ozbiljnost ponude i za dobro izvršenje posla, ali nijednu nisu dali navodeći da je njihovo ime garancija. Poštujem ih kao respektabilnu svjetsku kompaniju, ali na osnovu čega ih sutra možete obavezati i tražiti zaštitu svojih prava ako vam nisu dali nikakvu garanciju. Za razliku od njih "Izrael investment grupa" je dala jasnu i garanciju i bankarsku garanciju i  ponudila pet svjetskih banaka da mi odaberemo putem koje želimo da bude obavljen transfer novca za akcije.

* GLAS: Da li ste poslije odluke u parlamentu razgovarali sa predstavnicima "Izrael investment grupe"?

ĐOKIĆ: Ne.

* GLAS: Da li je bilo planirano da sva 92 miliona KM za akcije budu iskorišćena za budžetsku potrošnju?

ĐOKIĆ: Planirali smo da najmanje 30 miliona vratimo privredi RS. Želio sam da poduprem razvoj Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i da je pretvorimo u državnu razvojnu agenciju, dodijelimo joj novac i da ona pomaže razvoj malog i srednjeg biznisa u RS. Imajući u vidu koliko nas je u prethodnim godinama na osnovu primjene akcionih planova za zapošljavanje koštalo jedno radno mjesto, da smo tih 30 miliona KM dali u privredu s ciljem da novac mogu koristiti oni koji će zaposliti nove radnike dobili bismo oko 10.000 novih radnih mjesta. Da li je vrijedjelo odbaciti ponudu koja vam daje 10.000 novih radnih mjesta u RS? Mislim da to nije trebalo da se desi, ali to je naprosto bio neki vrlo neobičan pritisak koji se razvijao prethodnih dana prema onima koji su razmišljali da ovo treba podržati, a takvih signala smo imali i od ljudi iz opozicionih stranaka.

* GLAS: Ko je vršio taj pritisak?

ĐOKIĆ: Ne mogu da definišem sa kojih adresa je išao pritisak, ali je nesporno da se nešto neobično događalo u posljednja dva-tri dana pa i da na dan kada je odlučivano u parlamentu neko podigne radnike sasvim drugog preduzeća koje nema veze sa prodajom akcija "Ljubije". Nismo prodavali udio u zajedničkom preduzeću sa "Arselor Mitalom", ali neko digne njihove zaposlene stvarajući utisak da se podigla velika kompanija i da su zabrinuti. Tu zabrinutost je vještački stvorila uprava "Arselor Mitala", iako njih niko nije ugrozio, niti je bilo šta učinjeno protiv njihovog interesa. Oni i dalje ostaju vlasnici 51 odsto zajedničkog preduzeća i imaju eksploataciona prava. Oni samo dobijaju novog partnera koji je spreman da donese novac za ulaganje u "Ljubiju" koji nije imala Vlada. Ali, investiranje tog novca podrazumijevalo je i podjelu dobiti, a "Mital" je pokazao svoju dimenziju monopoliste kada je ne pitajući "Ljubiju", koja ima 49 odsto vlasništva, da li to odgovara našim interesima podigao radnike zajedničkog preduzeća. Ovdje se radi o krajnje nekorektnom odnosu "Arselor Mitala" u odnosu na prekorektan odnos Vlade koji je imala sve ove godine prema njima. "Arselor Mital" je veoma dobru namjeru Vlade, koja je u nacionalnom interesu RS, koristeći linije uticaja prenio čak i na dio poslanika većine.

* GLAS: Kako komentarišete stav DNS-a, a posebno izjavu njihovog lidera Marka Pavića koji je rekao da je sva krivica na Vašem ministarstvu?

ĐOKIĆ: Apsolutno to odbacujem i to nije tačno. Sve je ovo odluka Vlade RS. Ako ćemo govoriti o činjenicama, onda treba imati u vidu da su se u junu 2016. Milorad Dodik i Marko Pavić dogovorili da se nastavi konkurentski postupak i mi smo ga raspisali i pribavili ponude dva ponuđača. Kada se vidjelo da opet "Arselor Mital" nije dao bolju ponudu, onda je DNS tražio da se taj postupak ne vodi dalje i da ne ide u parlament. Vlada je prinuđena da ove godine završi tu priču u skladu sa programom ekonomskih mjera za naredne tri godine, koji podrazumijeva nastavljanje procesa vlasničke transformacije osim u nekoliko strateških preduzeća. Za program ekonomskih mjera je u parlamentu glasala kompletna vladajuća koalicija, a sada se DNS povukao. DNS je sve vrijeme govorio da bi bilo dobro kada bi akcije "Ljubije" mogao kupiti "Mital". I ja sam želio da "Mital" da bolju ponudu. Pomagali smo koliko smo mogli "Mitalu", ali oni su uzdržani i ne žele da daju novac RS. Oni nastoje da uzmu novac iz RS i da izvuku što više kapitala.

* GLAS: U kojoj mjeri su narušeni odnosi u koaliciji i da li ste razgovarali sa Miloradom Dodikom i Markom Pavićem?

ĐOKIĆ: Sa Dodikom jesam, sreli smo se kratko. Koalicija za sada funkcioniše i na sjednici Vlade smo radili normalno. Ne vidim da imamo veliku krizu, ali mislim da će ovo negativno uticati na budućnost naših koalicionih odnosa.

* GLAS: Da li ćete tražiti sastanak koalicije?

ĐOKIĆ: Za sada neću tražiti ništa. Ako želi neko drugi neka zakaže sastanak. Učinio sam ogroman napor i vrlo sam ponosan na to da sam se borio dvije godine da dođemo u situaciju da realizujemo privatizacioni projekat vrijedan 157 miliona KM i da akcije mrtvog preduzeća pretvorimo u veliki novac koji bi služio razvoju RS.
Berza jedina opcija

* GLAS: Da li će biti nastavljen proces prodaje akcija "Ljubije" i na koji način?

ĐOKIĆ: Vlada još nije razmatrala koji bi sljedeći korak mogao biti. Ako ostane pri tome da želi da proda akcije, a mislim da će ostati, jedini način je da ih iznese na aukciju na berzu. U tom slučaju, međutim, nema više razvojne dimenzije, jer kupac nema obaveze zapošljavanja i investiranja i roka u kojem to treba učiniti.
Vlada ima većinu

* GLAS: Kako ocjenjujete stav opozicije da je Vlada odlukom Narodne skupštine ostala bez većine?

ĐOKIĆ: Ne bih se saglasio sa tim. Vlada je za svoju odluku dobila veći broj glasova, nego oni koji su bili protiv. Odnos snaga u parlamentu je na strani Vlade RS. Ne vidim razlog da bi ova koalicija trebalo da se raspadne, ali je tačno da su se pojavili ozbiljni problemi, koje treba prevazići.

Biznis.ba / Glas Srpske

Podijeli sa drugima

Prijavite se na feed ovog komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Kao tekst


Priča sedmice

image
Građevinac iz Bugojna

FOTO / Ramiz Ahmetović sagradio 170 munara: U svaku od njih ugrađen je dio mene

Munara ili minaret, potiče od arapske riječi manara, a ima značenje “svjetionik”. Vitke i visoke, prislonjene uz džamije, munare su značajna obilježja za brojne gradove u regiji i svijetu. Osim toga, predstavljaju simbol vjere islama i jedan su od najkarakterističnijih oblika u islamskoj arhitekturi.